Biračka mjesta za Opšte izbore u Češkoj biće otvorena u petak od 14.00 do 22.00, te u subotu od 8.00 do 14.00, nakon čega počinje brojanje glasova.
Glasači ubacuju u kovertu samo jedan listić sa odabranom strankom, a na njemu mogu zakružiti redni broj najviše četiri kandidata kojima time daju prednost.
Na izborima učestvuje ukupno 26 političkih subjekata, što je četiri više nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2021. godine. Za 200 mjesta u donjem domu Parlamenta takmiči se 4463 kandidata – što znači da se na jedno poslaničko mjesto prosječno prijavljuje 22 kandidata.
Izlaznost bi mogla značajno uticati na rezultat. Na prošlim izborima prije četiri godine prešla je 65 posto, a osam godina ranije bila je oko 61 posto. Prema iskustvima iz ranijih izbornih ciklusa, prvi rezultati bi mogli biti poznati već u subotu uveče, dok bi konačni mogli biti objavljeni nešto kasnije zbog nove mogućnosti korespondencijskog glasanja.
Predsjednik Petr Pavel poručio je da neće odugovlačiti sa postizbornim konsultacijama, te da će brzo započeti razgovore s liderima uspješnih stranaka
Glavni rivali: Fiala protiv Babiša
Premijer i lider koalicije Spolu Petr Fiala (ODS) i bivši premijer, te lider populističkog hnutí ANO Andrej Babiš, vode glavnu bitku. Fiala se predstavlja kao branilac zapadne orijentacije Češke i bliske saradnje s EU i NATO savezom. Babiš, iako često koristi populističku retoriku, ovoga puta je naglasio da “odlučno odbacuje okretanje Češke prema Istoku”, želeći neutralizovati optužbe da bi bio previše otvoren za saradnju s Rusijom.
Politički analitičari ocjenjuju da je Fiala u TV debatama agresivniji, dok je Babiš bio defanzivan, ali uporniji u isticanju socijalnih tema i kritici vlade zbog ekonomskih teškoća.
Stavovi o NATO, EU i emisijama
U debati na TV Nova, Fiala i Babiš složili su se u jednoj stvari: njihova eventualna vlada neće uvoditi emisijske dozvole za domaćinstva, što je plan koji EU priprema od naredne godine.
S druge strane, lider desničarske SPD Tomio Okamura i čelnica komunista Kateřina Konečná (koalicija Stačilo!) insistiraju na euroskeptičnim stavovima, kritikujući i EU i NATO. Oni ocjenjuju da je Babiševa izjava kako nikada ne bi pravio vladu s komunistima niti dozvolio referendum o izlasku Češke iz EU ili NATO-a – samo predizborna taktika.
Uticaj Rusije na izbore
Rusija nema direktan institucionalni uticaj na češke izbore, ali pojedine stranke poput SPD-a i komunista otvoreno zauzimaju stavove koji odgovaraju narativima Moskve – protivljenje sankcijama, osporavanje vojne pomoći Ukrajini i zahtjevi za neutralnošću Češke. To ih čini faktorom kroz koji Kremlj može indirektno oblikovati dio javnog mnijenja.
Međutim, većina glavnih stranaka – posebno vladajuća koalicija Spolu i opozicioni ANO – naglašavaju svoju opredijeljenost za EU i NATO. Predsjednik Pavel, bivši general NATO-a, dodatno simbolizuje prozapadni kurs zemlje.