Šengenski sporazum je jedan od stubova evropske politike i omogućava slobodu kretanja ljudi i robe u Evropi. Potpisali su ga prije 40 godina Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija, a u međuvremenu je čak 27 zemalja postalo deo Šengenskog prostora.
Primjena Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope, sve više gubi na funkcionalnosti zbog sve češćih kontrola na granicama. Odluka Poljske da uvede granične provjere pokrenula je pitanje da li se sistem raspada?
Sporazum o slobodnom kretanju unutar Evropske unije (EU), poznat i kao Šengen, trenutno je ozbiljno doveden u pitanje jer mnoge evropske zemlje ponovo uvode privremene kontrole na unutrašnjim granicama.
Najnoviji primjer je Poljska, koja je najavila da će ponovo uvesti granične provjere na granici sa Njemačkom i Litvanijom. Ovom odlukom, broj zemalja u Šengenskoj zoni koje primenjuju privremene kontrole porašće na 12.
Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će od 7. jula biti uvedene provjere na kopnenim granicama sa Njemačkom i Litvanijom.
– Cilj je da se kontroliše i svede na minimum priliv iregularnih migranata – izjavio je Tusk.
On je dodao da je ovaj korak postao neizbježan nakon što je Njemačka odlučila da pooštri kontrole na svojim granicama.
– Njemačka odbija ulazak migranata, što stvara napetosti – istakao je poljski premijer.
Šengenski sistem pod pritiskom
Prema pravilima Evropske komisije (EK), kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengenske zone dozvoljene su samo pod određenim uslovima i na ograničen vremenski period.
Portparol EK Markus Lamer izjavio je da Poljska još nije zvanično obavijestila Komisiju o svojoj odluci, ali da su u kontaktu s vlastima u Varšavi, piše Dojče vele.
– U bliskom smo kontaktu sa državama članicama. Ove kontrole su moguće samo privremeno i pod određenim uslovima – rekao je on.

Nezadovoljstvo u Evropskom parlamentu
Neki poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi trenutna dešavanja mogla predstavljati početak kraja Šengenskog sistema.
– Svaka kontrola koju Njemačka uvede, zbog svog centralnog položaja u Evropi, izaziva lančanu reakciju – rekla je poslanica iz redova Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Birgit Zipel.
Ona je dodala da se Šengen polako raspada iznutra, što, kako kaže, ne ugrožava samo privredu, već i povjerenje građana Evrope u samu Evropsku uniju.
Privremene unutrašnje granične kontrole
Trenutno 11 od 29 zemalja u Šengenu primjenjuje privremene unutrašnje granične kontrole:
Njemačka – kontrole na svim kopnenim granicama, uključujući granice sa Poljskom, Austrijom, Francuskom i Češkom
Francuska – provjere na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Španijom i Italijom
Austrija – kontrole na granicama sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom
Holandija – kontrole na kopnenim, vazdušnim i pomorskim granicama sa Belgijom i Nemačkom
Danska – kontrole na kopnenoj granici sa Nemačkom i u trajektnim lukama
Švedska – provjere u važnim lukama i prelazima ka Norveškoj i Danskoj
Norveška – kontrole na trajektnim pristaništima i kopnenim prelazima
Italija – kontrole na granicama sa Slovenijom i delovima granice sa Austrijom i Francuskom
Bugarska – selektivne unutrašnje kontrole, posebno duž granice sa Rumunijom
Slovenija – kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom
Slovačka – kontrole na granicama sa Mađarskom i Austrijom
Sa potezom Poljske, broj zemalja koje primenjuju kontrole porašće na 12. Takođe, Belgija je najavila da će uvesti granične provjere kasnije ovog ljeta.
Kritičari tvrde da povećana ograničenja ukazuju na šire povlačenje iz principa otvorenosti i jedinstva koje Šengen predstavlja. Osim toga, kontrole ne samo da ometaju svakodnevni život zajednica koje žive uz granice i narušavaju unutrašnje tržište, već šalju i zabrinjavajuću političku poruku: da se Evropa zatvara u samu sebe.
Iako Evropska komisija nema ovlašćenja da blokira ove nacionalne mjere, može da izdaje neobavezujuća mišljenja o njihovoj neophodnosti i proporcionalnosti. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da se zaustavi postepeno, ali stalno narušavanje šengenskog modela.
Za sada je jedno jasno: putovanje bez granica unutar Evrope više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Svi turisti koji budu išli kopnenim putem u zemlje EU ovo ljeto, spremite se za granične kontrole, prenosi Blic.