Ljeto je drugu godinu zaredom oborilo globalne toplinske rekorde, potvrdili su naučnici – čime je 2024. godina čvrsto na putu da bude najtoplija godina u zabilježenoj historiji.
Razdoblje između juna i augusta – ljeto na sjevernoj hemisferi – bilo je najtoplije takvo razdoblje na svijetu od početka bilježenja 1940. godine, prema podacima koje je u petak objavio Copernicus, europska služba za klimatske promjene.
Ovo je ljeto bilo toplije za 0,69 stepeni Celzijevih od prosjeka od 1991. do 2020., nadmašivši prethodni rekord postavljen prošlog ljeta za 0,03 stepena, utvrdio je Copernicus.
To je najnoviji u nizu globalnih toplinskih rekorda koji će pasti, ali neće biti posljednji, upozoravaju naučnici, jer ljudi nastavljaju ispumpavati fosilna goriva koja zagrijavaju planet i povećavaju globalne temperature.
Utjecaji i danak na ljudsko zdravlje i živote bili su jasni jer su zemlje diljem svijeta trpjele brutalne ljetne temperature, izazivajući smrtonosne toplinske valove, šumske požare koji su obarali rekorde i razorne oluje.
Čak i zimi na južnoj hemisferi, vrućina je bila ekstremna.
Prošlog mjeseca Australija je oborila svoj nacionalni rekord za najtopliji dan u augustu, zabilježivši temperaturu od 41,6 stepena Celzijevih. U međuvremenu su se temperature u dijelovima Antarktike u julu popele 10 stepeni Celzijevih iznad normale.
Podaci s Copernicusa potvrđuju ono što se činilo vjerovatnim nakon što je planet doživio najtopliji mjesec juni zabilježen, nakon čega su u julu uslijedili najtopliji pojedinačni dani zabilježeni.
Ljeto je završilo zajednički najtoplijim augustom u historiji, potvrdio je Copernicus u petak.
S prosječnom temperaturom od 16,82 stupnja Celzijusa, bio je 1,51 stupanj Celzijusa topliji od prosječnog augusta u predindustrijskoj eri, u vrijeme prije nego što su ljudi počeli sagorijevati velike količine fosilnih goriva.
Sve zajedno, 12 mjeseci od septembra 2023. do augusta2024. bili su najtopliji zabilježeni u bilo kojem godišnjem razdoblju i 1,64 stepena Celzijusa topliji od predindustrijskih razina, otkrio je Copernicus.
“Ovaj niz rekordnih temperatura povećava vjerovatnost da će 2024. biti najtoplija (kalendarska) godina zabilježena“, rekla je zamjenica direktora Copernicusa Samantha Burgess u izjavi.
Brojni su faktori koji uzrokuju fluktuacije globalnih temperatura, uključujući prirodne klimatske obrasce kao što je El Niño, koji potječe iz tropskog Tihog oceana i ima učinak zagrijavanja planeta, kao i faktore uzrokovane ljudskim djelovanjem, poput izgaranja fosilnih goriva — glavni pokretač klimatske krize.
El Niño, koji je pomogao potaknuti rekordne temperature, završio je u junu, ali naučnici kažu da njegovi utjecaji ne prestaju odmah.
“Očekuje se rekordna globalna toplina ovog ljeta s obzirom na dugotrajnu vrućinu zbog jenjavanja El Niño događaja koji je pridonio kontinuiranom zagrijavanju emisijama stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti“, rekao je Richard Allan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reading u UK.
“Izuzetno je alarmantno” da je u proteklih 12 mjeseci temperatura premašila 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih razina, rekao je Allan za CNN, ali je rekao da je to “neizbježno s obzirom na spori tempo djelovanja vlada” za smanjenje onečišćenja koje zagrijava planet.
Naučnici već dugo upozoravaju da svijet mora ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepena u odnosu na predindustrijske nivoe kako bi se spriječili najkatastrofalniji učinci klimatskih promjena.
Burgess upozorava da dolazi mnogo gore vrijeme.
“Ekstremni događaji povezani s temperaturom kojima svjedočimo ovog ljeta samo će postati intenzivniji, s još razornijim posljedicama za ljude i planet ako ne poduzmemo hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova”, rekla je.