Sepideh Qolian služi petogodišnju kaznu od 2018. nakon što je osuđen za djelovanje “protiv nacionalne sigurnosti” zbog podržavanja štrajka, piše BBC.
Pišući iz zatvora Evin, ona opisuje brutalno postupanje čuvara prema njoj i drugim zatvorenicima.
Njihova iznuđena priznanja kasnije se emituju na državnoj televiziji.
Aludirajući na trenutne antivladine proteste koji su zahvatili zemlju, Qolian piše: “U četvrtoj godini mog zatvora konačno mogu čuti korake oslobođenja iz cijelog Irana.
“Odjeci ‘Žena, život, sloboda’ čuju se čak i kroz debele zidove zatvora Evin.”
Qolian trenutno studira pravo u zatvoru. U svom pismu opisuje kako je Evino “kulturno” krilo – gdje polaže ispite – pretvoreno u zgradu za “mučenje i ispitivanje” i kaže da je svjedočila ispitivanju mladih zatočenika u njemu.
“Soba za ispite puna je mladića i djevojaka i čuju se povici mučitelja”, piše ona.
Qolian opisuje scenu kojoj je svjedočila 28. prosinca 2022. dok su je odvodili na ispit.
“Strašno je hladno i pada snijeg, blizu izlaznih vrata zgrade, ispred ispitivača sjedi dječak sa povezom na očima i samo u tankoj sivoj majici kratkih rukava.
“On se trese i moli: ‘Kunem se Bogom da nisam nikoga tukao’. Traže da prizna. Dok prolazim, vičem: ‘NEMOJ priznati’ i ‘Smrt vama tiranima’.”
Do sada je najmanje 519 demonstranata – uključujući 69 djece – ubijeno, a 19.300 uhapšeno, prema novinskoj agenciji boraca za ljudska prava (HRANA). Hiljade su zatvorene.
Iranci protestuju ispred zatvora kako bi zaustavili pogubljenja
Mnogima od uhićenih prijeti smrtna kazna, a do sada su četiri demonstranta obješena nakon što su njihova priznanja prikazana na televiziji.
Aktivisti za ljudska prava i advokati kažu da su njihova suđenja održana bez pravnog zastupnika i nakon što su optuženici mučeni. Vlasti negiraju ove tvrdnje.
Od početka masovnih protesta u septembru prošle godine emitovano je na desetine iznuđenih priznanja zatočenih aktivista.
Sepideh Qolian se u svom pismu prisjeća vlastitog ispitivanja i iznuđenog priznanja 2018. godine, nakon što je uhapšena zbog podrške radničkom štrajku i protestu u tvornici šećera u iranskoj pokrajini Khuzestan.
Qolian opisuje da ju je ispitivala žena za koju se nadala da bi mogla biti blaža prema njoj nego njezini ispitivači te da me “barem neće seksualno napasti”.
Međutim, piše da su njezine nade bile kratkog vijeka – ispitivačica je “nogom udarila nogu stola i vikala ‘kurvo komunistička, s kim si spavala'”
Qolian kaže da joj je ispitivač podigao povez s očiju i naredio joj da pred kamerom opiše svoje navodne seksualne odnose. Qolian je odbila saradnju.
Opisuje da je nakon višesatnog ispitivanja molila da je odvedu na WC. Kad su došli do ženskog WC-a, ispitivačica ju je ugurala unutra i zaključala.
Prema riječima Qolian, WC u koji je bila zaključana nalazio se unutar sobe za ispitivanje i mogla je čuti mučenje i bičevanje muškarca.
“Zvukovi mučenja trajali su satima ili možda dan, možda i više, izgubila sam pojam o vremenu”, piše ona.
Qolian objašnjava da je nakon što je puštena iz WC-a, neispavana nakon tri dana neprekidnog ispitivanja, odvedena u sobu u kojoj je bila postavljena kamera.
“Uzela sam scenarij od nje dok sam bila u polusvijesti, sjela ispred kamere i pročitala ga”, piše. Upravo na temelju tih priznanja osuđena je na pet godina zatvora.
Godine 2019. Qolian je bila u zatvoru Qarchak i prepoznala je svog ispitivača dok je gledala iznuđena priznanja drugog zatvorenika na TV-u.
U javnom pismu identifikovala je ispitivača kao Ameneh Sadat Zabihpour, “ispitivača-novinara” s vezama u Korpusu čuvara islamske revolucije.
U novembru 2022. Ministarstvo finansija SAD-a sankcionisalo je Zabihpour zbog njene uloge u dobivanju i emitovanju iznuđenih priznanja od dvojnih državljana i drugih zatvorenika.
Zabihpour je tužila Qolian, koja je zbog svojih optužbi dobila dodatnu kaznu od osam mjeseci.
Qolian završava svoje pismo opisujući proteste kao “revoluciju”.
“Danas su zvukovi koje čujemo na ulicama Marivana, Izeha, Rashta, Sistana i Baluchistana i diljem Irana glasniji od zvukova u sobama za ispitivanje, ovo je zvuk revolucije, pravi zvuk žene, života, slobode.”