“Ja sam samo obični putnik koji je započeo posljednju fazu tog svetog puta”, kazao je Benedikt XVI u posljednjem obraćanju sa balkona rezidencije u Kastel Gandolfu.
Zahvalivši se svim vjernicima na podršci crkvi i Svetoj Stolici, Benedikt XVI je dodao da će i dalje nastaviti sa molitvama i misaonim radom za opću dobrobit crkve i čovječanstva.
Večeras u 20 sati ispred vrata rezidencije je uklonjena “švicarska straža”, a zaštitu Benedicta XVI je preuzela policija.
U Kastel Gendolfu Benedict XVI će ostati dok ne bude gotova obnova vatikanskog manastira Mati Eklasie.
Prema pravilima Rimokatoličke crkve, Benedict XVI će od danas nositi jednostavnu bijelu odoru, a crvene cipele će zamijeniti smeđim. On će i dalje biti oslovljavan sa “vaša svetosti”, a titula će mu biti „penzionisani zaslužni rimski biskup“.
Ovim činom u Vatikanu je zvanično počeo period sede vacante, odnosno „prazne stolice“,za vrijeme kojeg će crkvom rukovoditi Kardinalski sabor. Sa grba Svete Stolice je uklonjena papinska tijara.
Benedict XVI prvi je papa Rimokatoličke crkve koji je abdicirao nakon 600 godina. Kao razlog njegove odluke navodi se njegova starost i iznemoglost da se nosi sa zahtjevnim obavezama Svete stolice.
Prema dosadašnjim pravilima papa se birao najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti ili odlaska, ali je Benedict XVI nedavno dopustio da konklava bude i ranije. Dekan Kardinalskog sabora Angelo Sodano trebalo bi već sutra da sazove opću kongregaciju kardinala za ponedjeljak, 4. marta, kada će početi dogovori o početku konklave.
Otvaranje konklave će obaviti zamjenik dekana sabora Giovani Batista zbog starosti Sodanoa koji je prešao granicu od 80 godina i nema pravo da bude kandidovan za papu.
Benedict XVI je došao na čelo Rimokatoličke crkve u aprilu 2005. godine poslije smrti pape Ivana Pavla II. Benedict XVI je bio jedan od najstarijih poglavara u istoriji Rimokatoličke crkve, u aprilu puni 86 godina.
Ime njegovog nasljednika velika je enigma, a britanski i irski kladioničari već su odabrali favorite za funkciju novog poglavara Katoličke crkve, a najveće šanse daju nigerijskom kardinalu Fransisu Arinzeu, Piteru Turksonu iz Gane i Marku Ueleu iz Kanade.