Rat SAD i Izraela protiv Irana pokrenuo strah od masovnog egzodusa – analize upozoravaju na pet ključnih razloga zašto Evropa možda nije spremna
Evropa se suočava sa novim strahom od masovnog migrantskog talasa sa Bliskog istoka nakon eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Prema analizama međunarodnih organizacija i bezbjednosnih stručnjaka, potencijalna migraciona kriza mogla bi biti čak i veća od one iz 2015. godine.
Slike iz Irana i Libana koje prikazuju kolone automobila i ljudi koji napuštaju svoje domove već su izazvale zabrinutost u evropskim institucijama, gdje se sve glasnije govori o mogućem ponavljanju scenarija iz sirijskog rata.
Najvažnije činjenice
- Evropa strahuje od novog masovnog talasa izbjeglica sa Bliskog istoka.
- Tokom migrantske krize 2015–2016. više od 1,5 miliona ljudi stiglo je u EU.
- Samo Njemačka primila je oko milion izbjeglica.
- Sastanak ministara unutrašnjih poslova EU zakazan je u Briselu.
- Stručnjaci navode pet ključnih razloga zbog kojih bi nova kriza mogla biti još veća.
Sastanak u Briselu i pooštravanje granica
Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije najavili su hitan sastanak u Briselu kako bi razgovarali o mogućem migrantskom talasu. Komesar EU za migracije Magnus Brunner već je razgovarao sa turskim ministrom spoljnih poslova o situaciji na granici između Turske i Irana.
Turska je već počela pooštravati kontrole na granici dugoj skoro 600 kilometara sa Iranom, dok Grčka razmatra dodatne mjere zaštite na granici prema Turskoj.
Pet razloga zašto bi kriza mogla biti veća nego 2015.
1. Mnogo veća populacija Irana
Iran ima oko 93 miliona stanovnika, dok je Sirija prije početka rata 2011. imala oko 22 miliona. Tokom sirijskog rata oko sedam miliona ljudi napustilo je zemlju. Ako bi samo deset odsto Iranaca odlučilo da emigrira, to bi značilo više od devet miliona ljudi u pokretu.
2. Sankcije i ekonomska kriza
Iran se godinama suočava sa međunarodnim sankcijama zbog nuklearnog programa i geopolitike. Inflacija, pad kupovne moći i nezaposlenost među mladima povećavaju pritisak na stanovništvo da napusti zemlju, posebno u slučaju dugotrajnog rata.
3. Već uspostavljena migrantska ruta
Migrantska ruta koja je bila ključna tokom krize 2015. već postoji: Iran – Turska – Grčka – Zapadni Balkan – Evropska unija. Ova takozvana balkanska ruta i dalje je aktivna, što znači da bi novi migracioni talas mogao brzo da se kreće ka Evropi.
4. Iran već ima veliki broj izbjeglica
Iran je godinama domaćin milionima izbjeglica iz Avganistan. Prema podacima Agencije UN za izbjeglice, u Iranu već živi više od dva miliona tražilaca azila iz te zemlje. Ako rat potraje, i oni bi mogli krenuti ka Evropi, stvarajući dodatni migracioni pritisak.
5. Regionalna eskalacija sukoba
Rat protiv Irana širi se na širi region. Hezbollah se uključio u sukob, dok Izrael izvodi napade u Liban. Humanitarne organizacije poput Caritas upozoravaju da bi u Libanu moglo biti više od milion interno raseljenih ljudi.
Evropa strahuje od novog šoka
Iskustvo iz migrantske krize 2015. godine pokazalo je koliko brzo masovni dolazak izbjeglica može promijeniti političku i bezbjednosnu situaciju u Evropi. Tada su mnoge zemlje EU bile nespremne za dolazak velikog broja ljudi, što je dovelo do političkih podjela i rasta ekstremnih političkih pokreta.
Zbog toga evropske vlade sada pokušavaju djelovati preventivno, jer bi nova migrantska kriza – ukoliko se rat na Bliskom istoku dodatno proširi – mogla biti još veći izazov za cijeli kontinent.