‘Ovo je rat’: 92-godišnja senatorica koja je preživjela Auschwitz o borbi protiv italijanske krajnje desnice

Italijanska senatorica koja je preživjela koncentracioni logor Auschwitz i ove godine svjedočila je ponovnom preuzimanju vlasti krajnje desničarske vlade u Rimu. Rekla je da je njena “noćna mora” da će holokaust gotovo nestati iz knjiga istorije.

Liliana Segre, 92, jedina je svojoj porodici preživjela holokaust, u kojem je ubijeno šest miliona Židova kao dio kampanje nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu za istrebljenje židovske populacije u Europi.

“Da bi se holokaust mogao pretvoriti u samo jednu rečenicu u knjigama istorije moja je lična noćna mora”, rekla je Segre u intervjuu za Guardian. “To nije pesimizam, već rezultat posmatranja. Na određene činjenice gledam okom naučnika – eksperiment je istetoviran na mojoj koži. Nešto je pošlo po zlu i još mnogo toga treba učiniti.”

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Rođena u Milanu, Segre je izbačena iz škole 1938. nakon što je Benito Mussolini, italijanski fašistički diktator i saveznik Adolfa Hitlera, donio antižidovske rasne zakone. Segre je imala 13 godina kada ju je 30. januara 1944. uhapsila Mussolinijeva fašistička policija i deportovala, zajedno s još nekoliko članova porodice, u Auschwitz s glavne milanske željezničke stanice.

Razdvojili su je od oca koji je sutradan ubijen. Majka joj je umrla dok je bila beba. Preživjelo je samo 25 od 776 italijanske djece poslane u koncentracioni logor.

Segre je nakon povratka u Italiju živjela s bakom i djedom po majci u regiji Marche. O svom iskustvu u Auschwitzu izašla je u javnost tek 1990-ih i od tada je mnogo vremena posvetila posjećivanju škola i univerziteta kako bi podučavala studente o holokaustu.

“Mi preživjeli … imamo dužnost svjedočiti”, rekla je. “Istorija i sjećanje idu ruku pod ruku i zajednička su baština čovječanstva. Ako sjećanje ispari poput magle, svijet će biti osuđen, poput Danteovog kruga [pakla], da ovjekovječi užas.”

Segre je doživotnom senatoricom imenovao italijanski predsjednik Sergio Mattarella 18. januara 2018. – na 80. godišnjicu donošenja Mussolinijevih rasnih zakona. Dospjela je u centar pažnje, te je postala meta prijetnji smrću, a od 2019. obavezna je imati policijsku pratnju. U jednom incidentu, učitelj iz regije Veneto napisao je na Facebooku da bi Segre “dobro prošla u lijepoj maloj spalionici”.

Prijetnje upućene njoj eskalirale su nakon što je postavljena za predsjednicu parlamentarnog povjerenstva, formiranog kasnije 2019., za borbu protiv rasizma, antisemitizma i poticanja na mržnju.

Segre je nedavno primila prijetnje smrću od antivaksera zbog svoje podrške vakcini protiv Covid-19. Ona je najstarija osoba u Evropi koja ima policijsku pratnju.

“Živjeti pod policijskom pratnjom u dobi od 92 godine je nevjerovatno”, rekla je Segre.

“Bila sam izložen rasističkim napadima, nevjerovatnim stvarima. Nikada to nije licem u lice; sve se konzumira i pojačava online – to je zatvoreno mjesto gdje mrzitelji oslobađaju najgore ljudske instinkte s autentičnom brutalnošću, s prekrivenim licima i identitetom prerušenim u imena ljubimaca. Bojim se da nema učinkovitih lijekova za rasizam i netoleranciju. Protiv njih se treba boriti. To je rat, kao što je Primo Levi uvijek govorio.”

Levi je bio pisac koji je takođe bio među rijetkim talijanskim Židovima koji su preživjeli Auschwitz, a njegova knjiga Ako je ovo čovjek jedan je od najcjenjenijih izvještaja o holokaustu u prvom licu.

Kao doživotna senatorica, Segre je predsjedavala ponovnim otvaranjem parlamenta u oktobru nakon opštih izbora održanih krajem septembra na kojima su Braća Italije premijerke Giorgie Meloni , stranka neofašističkih korijena, preuzela vlast u koaliciji s krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i Silvija Berlusconija Forza Italia.

Tokom izborne kampanje, Segre je pozvala Meloni da ukloni neofašistički plamen trobojnice sa službenog logotipa svoje stranke, ali je ignorisana.

Segre je održala snažan govor na otvaranju donjeg doma parlamenta, tokom kojeg se prisjetila posljedica koje je fašizam imao na njezinu mladost, te istakla činjenicu da nova vlada preuzima vlast u mjesecu kada se obilježava stota godišnjica Mussolinijevog marša o Rimu, događaja koji je započeo eru fašizma u Italiji.

Segre se kasnije rukovala i primila cvijeće od Ignazija Benita Marije La Russe, novoizabranog predsjednika Zastupničkog doma koji skuplja fašističke uspomene.

“Govor je napisan iz srca znajući da je nova parlamentarna većina nadahnuta idealima desnice s nekim nostalgičnim nadahnućem”, rekla je.

Italijanski ustav zabranjuje fašizam i stvaranje fašističkih stranaka. “Naš ustav je antifašistički, nešto što je zvjezdani štit. Poštivanje i primjena toga je dužnost, eliksir demokratskog života”, rekla je Segre, dodavši da je “ponosna” na svoju ulogu doživotne senatorice. “Ja, preživjela s polja smrti, neočekivano sam postala član parlamenta u ovoj dobi svog života. Moja nada za budućnost je da sjećanje pobjeđuje.”

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije