RUSIJA bi se odrekla manjih dijelova okupirane Ukrajine, a Kijev bi prepustio velike dijelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela osvojiti – to je okvir mirovnog prijedloga o kojem su na summitu na Aljasci razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump, tvrde Reutersovi izvori upoznati s razmišljanjima Moskve.
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Trump susreli u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini.
Trump je rekao da na summitu nije postignut prekid vatre koji je priželjkivao, ali je u intervjuu za Fox News izjavio da je s Putinom razgovarao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, te da su se “u velikoj mjeri složili”.
Putinovo viđenje dogovora isključuje prekid vatre prije postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se u potpunosti povukla iz Donjecka i Luhanska, a zauzvrat bi Rusija pristala zamrznuti linijeu južnim regijama Herson i Zaporižja, tvrde izvori.
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna vratiti relativno male dijelove teritorija koje drži u sjevernom Sumi i sjeveroistočnom Harkivu – ukupno oko 440 četvornih kilometara. Za usporedbu, Ukrajina kontrolira oko 6600 četvornih kilometara Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk i koje Rusija smatra svojim teritorijima.
Putin bi također tražio barem formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno bi li to priznanje trebalo doći samo od SAD-a ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
Kijev je već ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gdje su ukrajinske snage dobro ukopane i gdje grad služi kao ključna odbrambena barijera.
Moskva očekuje i ukidanje barem dijela sankcija. Izvori nisu mogli potvrditi odnosi li se to na američke ili europske mjere.
Putin bi, navode, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju sigurnosnih jamstava. Trump je europskim čelnicima u subotu spomenuo mogućnost “članka 5 izvan NATO-a” – svojevrsne garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Ulazak u NATO je strateški cilj Ukrajine, zapisan i u ustavu zemlje.
Prema navodima izvora, Rusija bi tražila i službeni status ruskog jezika u dijelovima ili cijeloj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.
Ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskoj agresiji šireći propagandu i skrivajući špijune, što crkva negira tvrdeći da je prekinula veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon o zabrani vjerskih organizacija povezanih s Rusijom, no on još nije stupio na snagu.