Evropske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga neće snositi iste posljedice ako predsjednik Donald Tramp ostvari svoje prijetnje i Evropskoj uniji (EU) nametne 30-postotne carine, piše AFP.
Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom kojoj su SAD glavno tržište za automobile, čelik i mašinske alate. Francuska je manje izložena, iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji riskiraju da izgube tržišta.
EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkoj Kancelariji za ekonomsku analizu (BEA) koja radi izvještaje za Ministarstvo trgovine. Samo je u slučaju Kine taj višak veći.
Irska ima najveći višak od članica EU, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući prisutnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD iznosi 21 posto.
Te kompanije svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta. Irska je takođe domaćin evropskim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je takođe privukao irski poreski sistem. Prema Evrostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.
Njemačka
Njemačka, najveća privreda u Evropskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog njene zavisnosti od izvoza – ta zemlja ima trgovinski višak sa SADu iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, hemikalija, čelika i industriji proizvodnje mašina.
SAD čini 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmazdu u carinskom ratu.
Federacija njemačkih industrija (BDI) hitno je reagovala na objavu Trampa u subotu i pozvala EU i SAD da “brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju”.
Italija i Francuska u drugom redu
Italija, s trgovinskim viškom sa SAD od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi.
U obje zemlje bi bile znatno pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španijom. Carine od 30 posto bile bi “katastrofa” za francuska vina i žestoka pića, rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA.
Coldiretti, glavno italijansko poljoprivredno udruženje, u subotu je saopštilo da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i italijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.
Poput Njemačke, Italija je zabrinuta i za svoju automobilsku industriju. Francusko-italijanski proizvođač Stellantis (posebice Fiat i Peugeot) je odgodio svoja predviđanja i projekcije za ovu godinu zbog nesigurnosti oko carina.
Francuski sektori aeronautike i luksuznih proizvoda takođe su vrlo izloženi. LVMH, najveći svjetski konglomerat luksuzne robe, četvrtinu svoje prodaje ostvari u SAD. Oko petina francuskog izvoza u SAD otpada na aeronautičku industriju, većina od toga na Airbus. Austrija i Švedska takođe imaju trgovinski višak sa SAD u iznosu od 13,1 milijardu dolara i 9,8 milijardi dolara