Istraga o dronovima koji su proteklih dana nadlijetali nekoliko danskih aerodroma i izazvali haos u vazdušnom saobraćaju usmjerena je na tri broda povezana s Rusijom. Sumnja se da su upravo s brodova Astrol-1, Pushpa i Oslo Carrier-3 lansirane bespilotne letjelice koje su u ponedjeljak, 22. septembra, prelijetale aerodrom u Kopenhagenu.
Danska policija potvrdila je u srijedu kako je analiza “podataka o prisutnosti brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti dio istrage”. U opsežnoj operaciji, kako su pojasnili, učestvuju “policija, bezbjednosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti”.
Porijeklo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala “najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu” u zemlji. Zbog prelijetanja aerodroma u Kopenhagenu, cjelokupni vazdušni saobraćaj u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak naveče, a aerodromi u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovo su otvoreni tek u utorak ujutro.
Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri aerodroma, uključujući i onaj u Aalborgu na sjeveru zemlje, koji je takođe privremeno zatvoren. Iako nije direktno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident “uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama vazdušnog prostora i kibernetičkim napadima na evropske aerodrome”, aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji za koje je optužena Moskva.
Ruska reakcija
Danska nije direktno pominjala da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, ali na današnjoj konferenciji je bilo insinuacija da iza svega stoji Moskva.
Odgovorila je ruska ambasada u Danskoj koja je odbacila bilo kakve spekulacije o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama: “Očito je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim aerodromima inscenirana provokacija. Ruska strana odlučno odbacuje apsurdne spekulacije o umiješanosti u incidente.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov još je u utorak poručio da se radi o “neutemeljenim optužbama” koje “ozbiljna zemlja ne bi trebala iznositi”.
Saradnja Danske i NATO-a
U međuvremenu je danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala da je razgovarala s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom o “ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih aerodroma. Složili smo se da će NATO sarađivati s Danskom na onom što možemo učiniti zajedno kako bismo osigurali bezbjednost.”
Rutte je poručio da takve prijetnje shvata “vrlo ozbiljno”.
“NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati bezbjednost naše ključne infrastrukture”, objavio je na društvenim mrežama.
Tri sumnjiva broda
Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, pogotovo jer sva tri broda koja pominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identifikovali analitičari, prenosi France24.
Teretni brod Astrol-1, koji plovi pod ruskom zastavom, imao je “nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja” prije nego što je prošao blizu Kopenhagena, izjavio je novinar Peter Moller. “Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razloga da ne koristi najkraći put”, objašnjava Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i sigurnost na Arktičkom univerzitetu u Norveškoj.
U blizini aerodroma, u tjesnacu Oresund, u ponedjeljak u 20:30 sati, tačno u vrijeme kada su uočeni dronovi, nalazio se i Oslo Carrier-3. Iako su njegove veze s Rusijom najslabije, dio posade navodno govori ruski, a vlasnik, norveška kompanija Bulkship Management AS, ima kancelariju za zapošljavanje u Kalinjingradu.
Veza s Rusijom najočitija je kod trećeg sumnjivca, tankera Pushpa. Iako plovi pod zastavom Benina, optužen je za prevoz ruske nafte i pripadnost “floti duhova” kojom Moskva zaobilazi sankcije.
Brod kao mobilna platforma
Korištenje broda kao lansirne rampe za dronove nudi brojne prednosti. “Relativno je lako riješiti se dokaza o umiješanosti”, tvrdi Alexander Lott. Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost, dodaje da je to “mobilna platforma za lansiranje, što omogućuje brzo povlačenje i skrivanje”. U suprotnom, dronovi bi morali biti lansirani s ruske teritorije, što bi olakšalo utvrđivanje odgovornosti.
Ipak, ostaje izazov kako lansirati dron s broda. “Sve zavisi o vrsti dronova. Mali dronovi koji uzlijeću vertikalno mogu se lansirati i s malih brodova. Mnogo je teže za velike modele s fiksnim krilima”, objašnjava Bruno Oliveira Martins, stručnjak za bezbjednosna pitanja. Brod takođe može služiti kao plutajući komandni centar odakle pilot upravlja letjelicom.
Savršen alat za hibridni rat
Aerodromi su infrastruktura koju je izuzetno teško zaštititi od dronova. “Nije ih uvijek lako identifikovati, a njihovo neutralizovanje je rizično. Ne možete ih samo oboriti, a ometanje signala moglo bi ugroziti avione”, kaže Martins. Regija Baltičkog mora već se smatra “tačkom konvergencije svih napetosti između Rusije i NATO-a”, a dodavanje dronova čini situaciju još eksplozivnijom.
“Danas ne postoji idealno rješenje za zaštitu od ove prijetnje”, upozorava Pawlak. Pravno je teško spriječiti brodove da plove tim vodama zbog načela prava neškodljivog prolaska. Čak i ako se dokaže da su dronovi poletjeli s broda, biće teško direktno optužiti Rusiju, koja može tvrditi da su operaciju izveli nedržavni akteri. “Zato su dronovi savršeni instrumenti hibridnog rata”, zaključuje Martins. “Diskretni su, teško ih je presresti, a teško je i pratiti trag do nalogodavca”