Ukrajina bi mogla biti podijeljena slično kao Berlin nakon Drugog svjetskog rata, sugerisao je izaslanik Donalda Trumpa u Kijevu, dok Rusija i dalje odbija prihvatiti primirje.
General Keith Kellogg je nagovijestio mogućnost podjele zemlje na zone kontrole, pri čemu bi britanske i francuske trupe bile dio „snaga za osiguranje“ na zapadu, a ruske trupe u istočnom dijelu. Između bi se nalazile ukrajinske snage i demilitarizirana zona, dok Sjedinjene Američke Države, prema njegovim riječima, ne bi slale kopnene trupe, piše Guardian.
„To bi skoro moglo izgledati kao što se dogodilo s Berlinom poslije Drugog svjetskog rata, kada ste imali rusku zonu, francusku zonu i britansku zonu“, rekao je Kellogg za list The Times. Kijev se još nije oglasio povodom ove izjave.
Trump i pregovori s Putinom
Donald Trump je izdao rijetko upozorenje Vladimiru Putinu uoči razgovora između njegovog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i ruskog predsjednika, rekavši putem platforme Truth Social: „Rusija mora djelovati. Previše ljudi umire, hiljade sedmično, u strašnom i besmislenom ratu – ratu koji se nikada nije trebao desiti, i koji se ne bi desio da sam ja bio predsjednik!“
Putin je prikazan na državnoj televiziji kako dočekuje Witkoffa u predsjedničkoj biblioteci u Sankt Peterburgu na početku pregovora. Državne novinske agencije kasnije su izvijestile da su razgovori trajali više od četiri sata. „Tema sastanka: aspekti ukrajinskog rješenja“, saopćio je Kremlj nakon sastanka. Putinov izaslanik za investicije, Kirill Dmitriev, viđen je kako napušta hotel zajedno s Witkoffom i izjavio je za agenciju TASS da su razgovori bili produktivni.
Saveznici Ukrajine pojačavaju podršku
Saveznici Ukrajine obećali su dodatnih 21 milijardu eura (24 milijarde dolara) vojne pomoći i optužili Vladimira Putina za odugovlačenje pregovora o prekidu vatre koje predvodi SAD. Na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Briselu, britanski ministar odbrane John Healey izjavio je: „Putin kaže da želi mir, ali je odbio potpuno primirje. Njegove snage i dalje napadaju Ukrajinu, vojne i civilne ciljeve.“
Sastanak u Ramsteinu, koji su zajednički organizovali Velika Britanija i Njemačka, prisustvovalo je više od 40 zemalja, ali ne i SAD. Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth se pridružio putem video veze.
Volodimir Zelenski je pozvao vojne saveznike Ukrajine da se fokusiraju na protivzračnu odbranu, zatraživši dodatnih 10 sistema Patriot. Tokom video obraćanja sastanku u Ramsteinu, ukrajinski predsjednik je rekao da ruski napadi pokazuju da Moskva nije spremna na realne i efikasne mirovne prijedloge. Također je izjavio da je Ukrajina spremna kupiti dodatne sisteme protivzračne odbrane i da je o tome razgovarao s Donaldom Trumpom. „Ukrajina ne traži samo – mi smo spremni kupiti odgovarajuće dodatne sisteme,“ rekao je u svom večernjem obraćanju u petak. Vlada će također pojačati protivzračnu odbranu dodatnim sredstvima za elektronsko ratovanje.
Pregovori o ukrajinskim resursima
Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u petak kako bi razgovarali o američkom prijedlogu za pristup ukrajinskom rudnom bogatstvu, ali se nije očekivao veliki napredak zbog „antagonističke“ atmosfere, rekao je izvor upućen u razgovore. Prema izvještaju Reutersa, tenzije su nastale zbog najnovije verzije prijedloga administracije Donalda Trumpa, koji je daleko zahtjevniji od prethodnog. „Pregovaračko okruženje je vrlo antagonističko“, navodi izvor. Glasnogovornik američkog Ministarstva finansija potvrdio je da su razgovori u toku, nazvavši ih „tehničke prirode“.
Intenzivirani napadi dronovima
Rusija je tokom noći lansirala 88 dronova na Ukrajinu, saopćila je ukrajinska zračna komanda u subotu. Šteta je zabilježena u centralnim, istočnim i južnim dijelovima zemlje. Ukrajinska protivzračna odbrana je oborila 56 dronova, dok je 24 drona „izgubljeno“ zahvaljujući elektronskom ratovanju kojim su preusmjereni.
Rusko ministarstvo odbrane prethodno je saopćilo da je uništilo 13 ukrajinskih dronova u roku od 30 minuta kasno u petak. Od 22:00 do 22:30 uništeno je devet dronova u Rostovskoj oblasti na istoku, i četiri u Kurskoj oblasti na sjeveru.
Kineski borci u ruskoj vojsci
Više od stotinu kineskih državljana koji se bore na strani ruske vojske protiv Ukrajine su plaćenici bez direktne veze s kineskom vladom, rekli su dvojica američkih zvaničnika upućenih u obavještajne podatke, te bivši zvaničnik zapadne obavještajne službe. Ipak, kineski vojni oficiri su, uz odobrenje Pekinga, bili prisutni na ratištu kako bi iz prve ruke prikupili taktička saznanja iz sukoba, navodi Reuters.
Sjedinjene Američke Države su u srijedu potvrdile da su ukrajinske snage zarobile dvojicu kineskih boraca u istočnoj Ukrajini, nakon što je Zelenski rekao da njegova vlada ima informacije o 155 kineskih državljana koji se bore na ruskoj strani.
Produženje ratnog stanja u Ukrajini
Ukrajinski parlament gotovo sigurno će ponovo produžiti ratno stanje prije isteka roka 9. maja, izjavio je predsjednik parlamenta Ruslan Stefančuk. I to unatoč pritiscima SAD-a i Rusije da se održe novi izbori. Stefančuk je naglasio pravnu i praktičnu nemogućnost organizovanja slobodnih i poštenih izbora u zemlji koja je djelimično okupirana i neprekidno izložena napadima, ali je istakao i privrženost Ukrajine demokratskim izborima.