Izraelska vojska posljednjih dana sistematski cilja strukture iranskog represivnog aparata, mehanizma koji je brutalno ugušio proteste i koji se smatra odgovornim za hiljade poginulih, u nadi da će time otvoriti prostor za narodni ustanak i rušenje islamskog režima.
Meta zračnih napada bili su akteri zaduženi za unutrašnju sigurnost, od pripadnika paravojne formacije Basidž do visokih obavještajnih zvaničnika, saopćila je izraelska vojska, navodi Wall Street Journal.
Krvavi obračun
Sjedinjene Američke Države također su izvele udare na pojedine sigurnosne institucije, uključujući sjedište Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Teheranu, moćne organizacije odgovorne za odbranu i očuvanje režima.
Upravo su Revolucionarna garda i milicija Basidž bili glavni nosioci krvavog obračuna s antivladinim demonstrantima u januaru. Otvarali su vatru na mase, pri čemu su ubijene hiljade ljudi u jednom od najsmrtonosnijih političkih sukoba u svijetu u posljednjim decenijama. Policijske i obavještajne službe istovremeno su razbijale skupove i provodile masovna hapšenja.
Izraelski zvaničnici otvoreno poručuju da žele zračnim udarima nanijeti dovoljno štete represivnom aparatu kako bi se na terenu otvorio prostor za djelovanje građana. Nakon godina pokušaja slabljenja Teherana vojnim akcijama i tajnim operacijama, čini se da je sada kao krajnji cilj postavljena promjena režima.
Međutim, analitičari upozoravaju da takav ishod neće biti lako postići isključivo zračnom silom.
“Ako se računa na to da će zračni udari završiti posao odozgo, a Iranci ga dovršiti odozdo, riječ je o opkladi bez jasnog historijskog presedana”, kaže Ali Vaez, direktor iranskog programa u organizaciji International Crisis Group.
Time se, dodaje, zanemaruje otpornost duboko ukorijenjenih autoritarnih sistema poput Islamske Republike.
Među metama je u nedjelju bilo i sjedište IRGC-ove baze Tharallah, ključnog centra za koordinaciju gušenja protesta. U periodima nemira Tharallah usklađuje rad obavještajnih službi, policije i Basidža, uključujući i psihološke operacije.
Izraelski borbeni avioni pogodili su i sjedište specijalnih jedinica iranske policije Faraj, zaduženih za kontrolu nereda. Iran je kasnije potvrdio smrt šefa obavještajne službe Faraja, Golamreze Rezaiana.
“Ta tijela bila su odgovorna, između ostalog, za nasilno suzbijanje protesta i hapšenja civila”, saopćila je izraelska vojska.
Zajedničke američko-izraelske operacije usmjerene su i na sigurnosne strukture u kurdskim područjima zapadnog Irana, tradicionalnim uporištima protivnika režima.
Posebna pažnja Kurdima
U kurdskom gradu Sanandaju napadi su u ponedjeljak pogodili policijske stanice i pritvorske centre pod kontrolom obavještajnih službi i Revolucionarne garde, objavila je organizacija Hengaw za ljudska prava. Teheran je priznao napade, ali tvrdi da su pogođena stambena naselja.
Kurdima i drugim etničkim manjinama režim posvećuje posebnu pažnju. Riječ je o zajednicama snažnog identiteta, smještenim uz granice i često naoružanim. Dodatni faktor predstavljaju iranski kurdski borci u Iraku, koji bi mogli preći granicu u slučaju slabljenja sigurnosnog nadzora.
Prema navodima američkih zvaničnika, predsjednik Donald Trump otvoren je za podršku grupama unutar Irana spremnim na oružanu borbu protiv režima, čime bi se pojedine frakcije mogle profilirati kao kopnene snage uz barem retoričku podršku Washingtona. Trump je u nedjelju razgovarao s kurdskim liderima.
Iranske sigurnosne snage često su masovno raspoređene u kurdskim područjima, a u januaru su nasilno ugušile proteste u Sanandaju. U ponedjeljak je IRGC građanima tog grada slao poruke na mobilne telefone, pozivajući ih da prijave svako kretanje oružja ili vojnih aktivnosti.
Drže monopol nad oružjem
Iran već dva mjeseca vrije od nezadovoljstva zbog teške ekonomske situacije, dugotrajnog otpora političkim i društvenim pravilima Islamske Republike te ogorčenja zbog ubistava demonstranata. Prema podacima organizacije Human Rights Activists in Iran, potvrđeno je više od 7.000 mrtvih.
Ipak, čak i ako zračni udari oslabe Teheran, režim i dalje u većem dijelu zemlje drži monopol nad oružjem. Basidž nastavlja patrolirati ulicama, a strana vojna intervencija mogla bi dodatno homogenizirati podršku IRGC-u i Basidžu, posebno ukoliko bi rastao broj civilnih žrtava.
Iranski Crveni polumjesec navodi da je u ratu poginulo više od 555 civila, među njima više od 165 djece, većinom djevojčica koje su, prema državnim medijima, stradale u napadu na osnovnu školu.
Ono čemu se nadaju u Izraelu i SAD jesu masovni prelasci na drugu stranu koji bi mogli promijeniti stanje na terenu. Trump je javno pozvao pripadnike iranskih sigurnosnih snaga da polože oružje, tvrdeći da su se hiljade već obratile američkim vlastima.
“Pozivam IRGC, iransku vojsku i policiju da polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili će se suočiti sa sigurnom smrću”, poručio je u nedjelju američki predsjednik, piše Wall Street Journal.