Što je rezistentni škrob i kako djeluje?
Rezistentni škrob vrsta je škroba koji je zbog visokog sastava
amiloze otporan na razgradnju u tankom crijevu. Zbog toga neprobavljen
dospijeva do debelog crijeva, gdje se fermentacijom razgrađuje do
kratkolančanih masnih kiselina te postaje hrana dobrim bakterijama,
povećava bakterijsku masu i potiče razvoj bakterija koje proizvode
butirat koji ima preventivni i terapeutski potencijal za suzbijanje
upalom posredovanog ulceroznog kolitisa (UC) i raka. Rezistentni škrob
ima slične fiziološke učinke kao dijetalna vlakna, ponaša se kao blagi
laksativ te se smatra prebiotikom.
Prebiotici su spojevi – vlakna i prirodni šećeri – koji probioticima služe kao hrana. Primjeri su slanutak, luk i češnjak.
Probiotici su žive bakterije kojih ima u određenim namirnicama ili
suplementima. Primjeri su razne vrste jogurta, kefira i tempeh, odnosno
fermentirana soja.
Rezistentnog škroba ima i u brojnim namirnicama
Rezistentni škrob je ugljikohidrat koji se može naći u brojnim
namirnicama, no također se može dodavati u hranu kao suplement u formi
praška.
Namirnice koje ga sadrže su sljedeće: zob, kuhana i ohlađena riža,
grah, grašak i druge mahunarke, škrob sirovog krumpira, skuhan i ohlađen
krumpir, blago zelene banane te kuhana i ohlađena tjestenina i riža.
Štiti od više vrsta raka probavnog trakta
Stručnjaci smatraju da su rezultati ove studije toliko impresivni da
će trebati napraviti još novih istraživanja kako bi se oni potvrdili.
“Otkrili smo da rezistentni škrob smanjuje niz karcinoma za više od
60 posto. Učinak je bio najočitiji u gornjem dijelu crijeva”, rekao je
voditelj istraživanja, nutricionist John Mathers sa Sveučilišta
Newcastle u Velikoj Britaniji.
Rak gornjeg dijela probavnog sustava uključuje rak jednjaka, želuca i gušterače.
20 godina praćeno gotovo 1000 ljudi
Prema studiji objavljenoj u časopisu Cancer Prevention Research, dvostruko
slijepo ispitivanje nazvano CAPP2 provedeno je između 1999. i 2005.
godine i uključivalo je skupinu od 918 ljudi sa stanjem poznatim kao
Lynchov sindrom. Lynchov sindrom jedna je od najčešćih genetskih
predispozicija za rak za koje danas znamo – procjenjuje se da otprilike
jedna od 300 osoba ima gen za njega.
Osobe koje su naslijedile gene za Lynchov sindrom imaju značajno
povećan rizik za razvoj kolorektalnog raka, kao i raka želuca,
endometrija, jajnika, gušterače, prostate, mokraćnog trakta, bubrega,
žučnih kanala, tankog crijeva i mozga.
Sudionici istraživanja bili su nasumično raspoređeni u jednu od dvije
skupine od kojih je jedna dobivala rezistentni škrob, a druga placebo
prašak nalik na rezistentni škrob, s time da nitko od sudionika nije
znao što dobiva. 463 osobe dobivale su dnevnu dozu od 30 grama
rezistentnog škroba tijekom dvije godine, što je otprilike jednako
jedenju jedne ne sasvim zrele banane dnevno.
Drugih 455 osoba s Lynchovim sindromom svakodnevno je uzimalo placebo.
Ove dvije skupine praćene su 10 godina, a rezultati su pokazali da je
u skupini koja je dobivala placebo zabilježen 21 novi slučaj raka
gornjeg probavnog sustava, dok je u podjednako velikoj skupini koja je
dobivala pravi rezistentni škrob bilo samo 5 novih slučajeva raka, što
predstavlja značajno smanjenje.
Znanstveni tim trenutno provodi novo istraživanje na istu temu koje je nazvano CAPP3, a u njega je uključeno više od 1800 ljudi.
Neke važne ograde
Autori u svojoj studiji ističu dvije važne stvari, odnosno ograničenja.
Prva je da je istraživanje provedeno samo među ljudima koji imaju
Lynchov sindrom, što znači da nije moguće zaključiti kakav bi zaštitni
efekt imao rezistentni škrob na opću populaciju.
Druga je da rezistentni škrob nije imao nikakav mjerljiv zaštitni
učinak na rak debelog crijeva, već samo na nekolorektalne tumore
probavnog trakta. To je iznenadilo autore jer su očekivali da bi učinak
rezistentnog škroba trebao biti najveći upravo tamo gdje se on
fermentira i razgrađuje.
Konačno, treba napomenuti da postoje istraživanja
koja pokazuju da se unošenjem prevelikih količina suplemenata vlakana
postiže kontraefekt, odnosno da se može povećati rizik hepatocelularnog
karcinoma. Preporučeni unos rezistentnog škroba za odrasle je oko 30 gr
dnevno, koliko su konzumirali sudionici studije. Najbolji način da se on
unese u tijelo je pravilnom prehranom bogatom rezistentnim škrobom.
Za kolorektalni rak pomaže aspirin
U tom kontekstu zanimljivo je drugo istraživanje, u kojem su ispitani preventivni učinci aspirina na razvoj tumora.
Naime, isti tim je još 2020. objavio rezultate koji su pokazali da
aspirin smanjuje rizik od raka debelog crijeva kod pacijenata s
Lynchovim sindromom za oko 50 posto.
“Pacijenti s Lynchovim sindromom visoko su rizični jer imaju veću
vjerojatnost da će razviti rak, pa je otkriće da aspirin može smanjiti
rizik od raka debelog crijeva, a rezistentni škrob za polovicu drugih
vrsta raka od vitalne važnosti”, istaknuo je genetičar Sir John Burns sa
Sveučilišta Newcastle koji je također sudjelovao u studiji.
“Na temelju našeg ispitivanja, NICE (Nacionalni institut za zdravlje i
njegu Velike Britanije) sada preporučuje aspirin za ljude s visokim
genetskim rizikom od raka; dobrobiti su jasne – aspirin i rezistentni
škrob djeluju”, poručio je.