Dvostruka prijetnja vetom
Odnosi između Budimpešte i Brisela dodatno su se zaoštrili nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán prošlog petka zaprijetio da će staviti veto na 20. paket sankcija protiv Moskve, ali i na kredit za Ukrajinu u iznosu od 90 milijardi eura. Budimpešta je poručila da bi podrška finansijskoj pomoći Kijevu mogla zavisiti od ponovnog uspostavljanja protoka nafte kroz naftovod za koji ukrajinske vlasti tvrde da je oštećen u ruskom napadu.
Zvaničnici Evropska unija nadaju se da bi obećanje o popravci naftovoda moglo ubijediti Orbána da odustane od blokade zajma. Međutim, prema riječima dvojice diplomata EU koji su upoznati s pregovorima, Budimpešta bi mogla nastaviti da blokira sankcije sve dok joj se ne odobri njen zahtjev za odbrambeni kredit.
Trka s vremenom
Evropska komisija je 6. februara predstavila novi paket sankcija koji uključuje dodatna ograničenja za ruski energetski sektor, banke, kao i trgovinu robom i uslugama. Plan EU bio je da se istovremeno odobre i sankcije i finansijska pomoć Ukrajini prije prošlog utorka, kada je obilježena četvrta godišnjica početka ruske invazije.
Evropskim liderima je važno da se rješenje pronađe što prije, jer bi Kijevu već u aprilu moglo ponestati novca. Istovremeno, istog mjeseca u Mađarskoj se održavaju parlamentarni izbori, pa Brisel želi izbjeći otvoreni pravni sukob s Orbánom koji bi on mogao iskoristiti u svojoj predizbornoj kampanji.
Spor oko odbrambenog kredita
Mađarska je zatražila 16 milijardi eura iz programa SAFE, instrumenta EU koji članicama omogućava povoljne kredite za zajedničku nabavku naoružanja s ciljem jačanja odbrane evropskog bloka od ruske prijetnje. Evropska komisija još nije odobrila mađarski zahtjev, a prema navodima pojedinih zvaničnika usporava i isplatu prve tranše od 2,4 milijarde eura kako bi izvršila pritisak na Budimpeštu. U Komisiji odbacuju takve tvrdnje.
Prema mišljenju dvojice diplomata uključenih u razgovore, Komisija bi trebalo da što prije završi reviziju mađarskog zahtjeva kako se ne bi stvorio utisak da se postupak namjerno odgađa iz političkih razloga. Konačnu odluku o isplati odbrambenih sredstava ipak bi morale potvrditi države članice.
Zbog dugotrajnih sporova u vezi s vladavinom prava, Brisel je Mađarskoj već ranije zamrznuo oko 17 milijardi eura iz fondova za regionalni razvoj i oporavak nakon pandemije. Portparol stalnog predstavništva Mađarske u Briselu zasad nije odgovorio na zahtjev za komentar.