Mađarski premijer Viktor Orban u svom pokušaju da zaustavi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju mogao bi pronaći podršku u neočekivanim krugovima, uključujući i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Uoči današnjeg okupljanja čelnika EU-a u Kopenhagenu, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta lobirao je kod evropskih lidera da pronađu način kako zaobići mađarsko protivljenje ulasku Kijeva u blok, ali i deblokirati druge zaustavljene kandidature za članstvo, piše Politiko.
Kontroverzni plan za promjenu pravila
Kako je Politiko prvi izvijestio u ponedjeljak, portugalski političar predložio je promjenu pravila EU kako bi se omogućilo pokretanje formalnih pristupnih pregovora odobrenjem kvalifikovane većine čelnika, umjesto jednoglasnom saglasnošću koja je trenutno potrebna. Međutim, Kostin plan pokazao se kontroverznim, prenosi Index.hr.
Iako je Orban čelnik EU-a najbliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i najotvoreniji protivnik Ukrajine, drugi lideri imaju potpuno drugačije motive da mu se pridruže – uglavnom kako bi odbranili vlastito pravo veta.
Otpor zbog straha od gubitka veta
Plan se suočava s otporom nekoliko zemalja EU, uključujući Francusku, Nizozemsku i Grčku, te je malo vjerovatno da će dobiti široku podršku u Danskoj, otkrila su za Politiko tri diplomate EU i zvaničnik francuskog predsjedništva pod uslovom anonimnosti. Glavna zabrinutost tih zemalja jeste da bi promjenom pravila o pristupanju ograničili vlastitu sposobnost blokiranja kandidatura koje smatraju problematičnim.
To otvara niz suparništava na koja Orban može računati: Grcima je, na primjer, važno pokazati da mogu zaustaviti pregovore o članstvu Turske, Bugari žele zadržati mogućnost blokade Sjeverne Makedonije, a Hrvati Srbije, prenosi Index.hr.
Kostin prijedlog otvorio bi put naprijed ne samo za Ukrajinu, čija je kandidatura mjesecima blokirana Orbanovim vetom, već i za Moldaviju, budući da su kandidature dviju zemalja povezane.
Pritisak za ubrzanje procesa
Prema visokom zvaničniku EU, Kostin prijedlog biće na stolu u Kopenhagenu u srijedu, zajedno s drugim prijedlogom o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. “Nijedan čelnik do danas nije odgovorio potpunim ‘ne’ na ovu ideju”, rekao je visoki zvaničnik o Kostinom planu.
Finski predsjednik Aleksander Stub za Politiko je izjavio da podržava svaki pokušaj ubrzanja procesa. “Lično pozdravljam svaki mehanizam odlučivanja koji daje više fleksibilnosti i manje mogućnosti blokiranja, a nikada više nego u slučaju Ukrajine”, rekao je.
Ipak, tabor koji se protivi Kosti i Stubu mogao bi se pokazati prejakim. Čini se da ako je cijena očuvanja postojećih pravila to da Ukrajina i Moldavija moraju čekati mjesecima, ako ne i godinama, na napredak – to je cijena koju su te zemlje spremne da plate.
“Uopšte nismo uvjereni u promjenu pravila igre usred igre, jer to je ono što neki predlažu”, rekao je visoki diplomata EU-a, koji je želio ostati anoniman. “Ako se uvede glasanje kvalifikovanom većinom (za guranje procesa pristupanja), postoji vrlo velik rizik da proces postane izuzetno politizovan”, dodao je.
Orbanovi neočekivani saveznici
Pritisak za pojednostavljenje pristupanja EU dolazi u trenutku kada visoki zvaničnici, poput Ursule fon der Lajen, snažno podržavaju kandidature Ukrajine i Moldavije, tvrdeći da Kijev može postići članstvo do 2030. ako nastavi s reformama.
Međutim, pregovori ne mogu ni započeti zbog mađarske blokade. Kostina inicijativa, koju podržava i Evropska komisija, predlaže uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom u prelaznim fazama procesa, dok bi konačno pristupanje i dalje zahtijevalo jednoglasnost.
No, taj se pritisak suočava s protivljenjem čelnika koji svoje pravo veta vide kao pitanje nacionalnog suvereniteta. Grčka se, na primjer, dugo protivi kandidaturi Turske i oslanja se na svoj veto kao garanciju da Ankara nikada neće ući u EU.
“Vrlo smo oprezni po pitanju ovog prijedloga”, rekao je jedan grčki zvaničnik. Slično vrijedi i za Bugarsku koja želi moći blokirati ulazak Sjeverne Makedonije, ili Hrvatsku koja se istorijski protivila pristupanju Srbije, piše Politiko.
Ključni problem je što bi za promjenu pravila svih 27 zemalja članica, uključujući Mađarsku, moralo biti saglasno, što diplomate smatraju nemogućim.
“Ako bismo morali mijenjati proces donošenja odluka, to bi se takođe moralo odlučiti jednoglasno, što se danas ne čini mogućim”, rekao je zvaničnik francuskog predsjedništva.
“Očigledno Mađari blokiraju Ukrajince”, rekao je jedan diplomata EU. “Ali to nije sve. Bugari žele moći blokirati Makedonce, Hrvati žele moći kontrolisati Srbe, Grčka i Kipar ne žele da se Turska približi EU-u, a Grčka bi takođe željela držati na oku Albaniju”, dodao je. Javno, čelnici EU-a možda se protive mađarskom blokiranju Ukrajine, ali iza zatvorenih vrata, mnogima je to zgodno pokriće za vlastite interese”.