Posebni tužilac Južne Koreje zatražio je smrtnu kaznu za bivšeg predsjednika Jon Suk-Jeola, koji se tereti za planiranje pobune nakon kratkotrajnog uvođenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine.
Iako Južna Koreja nije izvršila smrtnu kaznu decenijama, zakon ove zemlje za krivično djelo pobune predviđa najstrože sankcije, uključujući i doživotni zatvor ili smrtnu kaznu, ukoliko optuženi bude proglašen krivim.
Tužilaštvo: Plan pobune postojao još od 2023. godine
U završnim riječima pred Okružnim sudom u Seulu, tužilac je naveo da su istražitelji potvrdili postojanje plana pobune, koji su, prema optužnici, vodili Jon i njegov bivši ministar odbrane Kim Jong-hjun, još od oktobra 2023. godine.
Prema navodima tužilaštva, cilj tog plana bio je očuvanje Jona na vlasti, uz ozbiljno ugrožavanje ustavnog poretka zemlje.
Tužitelji su Jona opisali kao vođu pobune motivisane „željom za moći usmjerenom ka diktaturi i dugoročnoj vladavini“.
„Bez kajanja za ugrožavanje demokratije“
Tužilaštvo je istaklo da bivši predsjednik nije pokazao kajanje za postupke koji su, kako tvrde, direktno ugrozili demokratski poredak i ustav Južne Koreje.
– Najveća žrtva ove pobune je narod Južne Koreje. Ne postoje olakšavajuće okolnosti koje bi se mogle uzeti u obzir prilikom izricanja presude – navedeno je u završnoj riječi tužilaštva.
Sud je najavio da će presuda biti donesena u februaru.
I ranije tražena zatvorska kazna
Prošlog mjeseca tužitelji su za Jona već zatražili deset godina zatvora zbog ometanja pravde i drugih krivičnih djela, koja su takođe povezana sa pokušajem uvođenja vanrednog stanja krajem 2024. godine.
Bivši predsjednik Jon Suk-Jeol (65) odbacio je sve optužbe, tvrdeći da je kao šef države imao ustavna ovlaštenja za proglašenje vanrednog stanja.
On je naveo da je cilj te odluke bio da upozori javnost na, kako je rekao, opstrukciju rada vlade od strane opozicionih stranaka, a ne pokušaj zadržavanja vlasti.