Svijet ima visoka očekivanja od političara koji će se na skupu COP27
okupiti u sinajskom turističkom gradu Šarm el-Šeiku, u godini
obilježenoj smrtonosnim poplavama, toplinskim valovima i olujama diljem
planeta.
COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties),
održava se svake godine od 1995., izuzev 2020. zbog pandemije covida-19.
Skup u Egiptu počinje u nedjelju te će trajati do 18. studenoga, a svjetski čelnici ondje će boraviti 7. i 8. studenoga.
Očekuje se dolazak više od 120 šefova država
Konferencijom će dominirati tema sve veće potrebe siromašnih država
za sredstvima kako bi se nosile ne samo s budućim utjecajima klimatskih
promjena nego i s onima koji već postoje, odnoseći živote i uništavajući
gospodarstva, piše agencija France Presse.
Egipatski veleposlanik u Brazilu Wael Aboulmagd, zadužen za
organizaciju COP-a u Šarm El-Šeiku, u petak je na konferenciji za medije
rekao kako se očekuje dolazak više od 120 čelnika država, no zasad se
čini da među njima neće biti kineski predsjednik Xi Jinping, indijski
premijer Narendra Modi i ruski predsjednik Vladimir Putin koji šalje
delegaciju.
Stižu Biden i Plenković
Bijela kuća je potvrdila dolazak Joea Bidena, a nakon ranije najave
da neće ići u Egipat, onamo ipak putuje novi britanski premijer Rishi
Sunak.
Na Sinaj putuje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u četvrtak je rekao
da je vrijeme za “povijesni pakt” između razvijenog dijela svijeta i
zemalja u razvoju.
Portugalac sugerira da bogatije države financijski i tehnički trebale
podržati one siromašnije kako bi njihova zelena tranzicija bila
ubrzana.
“Ako se taj pakt ne postigne, bit ćemo osuđeni na propast jer moramo
smanjiti emisije, kako u razvijenim zemljama tako i u gospodarstvima u
usponu”, rekao je Guterres novinarima.
UN je prošli tjedan upozorio da “ne postoji vjerodostojan put” prema
uspješnom ograničavanju porasta globalne temperature na 1.5 stupnjeva
Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, kako je određeno
Pariškim sporazumom.
Iako su najpesimističnije projekcije manje strašne nego prije deset
godina, mjere na snazi i dalje vode prema zagrijavanju Zemljine površine
za katastrofalnih 2.8 stupnjeva.
Ako države ispune sva obećanja o smanjenju štetnih emisija iz
Pariškog sporazuma, svijet će se i dalje zagrijati za 2.4 stupnja, piše
France Presse.
“I prije je bilo teških trenutaka”, rekao je viši analitičar think
tanka E3G Alden Meyer, podsjećajući na ranije ratove i mandat Donalda
Trumpa koji je izvukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma 2016.
godine.
“No ovo je savršena oluja. Čak je dovela do novog pojma – polikriza”, rekao je 30-godišnji stručnjak za klimatska pitanja.
Stručnjaci smatraju da na skup u Egiptu veću sjenu od ruske invazije
na Ukrajinu baca daljnja erozija američko-kineskih odnosa. Suradnja
Pekinga i Washingtona u prošlosti je dovodila do prodora u klimatskoj
diplomaciji.
Prijelomnica
Na prošlogodišnjem COP26 u Glasgowu dva najveća svjetska gospodarstva
objavila su zajedničko priopćenje o borbi protiv klimatskih promjena.
U međuvremenu je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa
Nancy Pelosi razbjesnila Peking posjetom Tajvanu u kolovozu, a prošli
mjesec vlada američkog predsjednika Joea Bidena uvela je snažne sankcije
kineskom sektoru proizvodnje visokosofisticiranih čipova.
“Nalazimo se u prijelomnom trenutku”, rekao je Li Shuo, politički analitičar Greenpeace Internationala u Pekingu.
“Ako je politika na tako niskoj razini da dva najveća svjetska
odašiljača ne žele razgovarati, nećemo doći do 1.5 stupnjeva”, rekao
je.
Biden i kineski čelnik Xi Jinping prisustvovat će sastanku G20 koji
dan prije kraja skupa u Egiptu. Sastanu li se, “ta bi se dinamika
osjetila i u Šarm El-Šeiku”, dodao je Li.
Biden u Egipat stiže na valu značajnog Zakona o smanjenju inflacije
(IRA), koji predviđa gotovo 400 milijardi dolara, a potencijalno i
dvostruko više, za ubrzavanje zelene tranzicije američkog gospodarstva.
No izbori na sredini mandata, dan nakon otvaranja skupa UN-a, mogli
bi poremetiti plan američke vlade ako republikanci, neskloni
međunarodnim klimatskim akcijama, preuzmu većinu u jednom ili oba doma
Kongresa.
Inflacija u SAD-u i snažan dolar u međuvremenu stvaraju probleme dugovima opterećenim siromašnim državama.
Svijetla točka na COP27 bit će dolazak budućeg brazilskog
predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve, koji je obećao nultu
deforestaciju u Amazoniji, što je zaokret od politike odlazećeg
predsjednika Jaira Bolsonara k očuvanju “pluća Zemlje”.
Novac je bitan
COP27 vjerojatno će se svesti na tri međusobno povezana prioriteta: emisije, odgovornost i novac.
Ključno pitanje vjerojatno će biti stvaranje zasebnog fonda za
“gubitke i štetu” – klimatski žargon UN-a za neizbježne i nepovratne
posljedice klimatskih promjena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjedinjene Države i Europska unija, strahujući od stvaranja okvira za
reparacije, godinama su odugovlačili s tim pitanjem, dovodeći u pitanje
potrebu za zasebnim financijskim kanalom. Ali strpljenje je pri kraju.
“Uspjeh ili neuspjeh COP-a procijenit će se na temelju toga hoće li
se postići dogovor o financiranju gubitaka i štete”, rekao je Munir
Akram, veleposlanik Pakistana pri UN-u i predsjedavajući moćnog
pregovaračkog bloka G77+Kina koji broji više od 130 zemalja u razvoju.
“Gdje ima volje, ima i načina”, rekao je Akram u intervjuu za francusku agenciju.
Od bogatih nacija također se očekuje da predstave vremenski okvir za
isporuku 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju kako
bi ozelenile svoja gospodarstva i izgradile otpornost na buduće
klimatske promjene.
To obećanje već dvije godine kasni s ispunjenjem, a prema OECD-u, fond je kratak 17 milijardi dolara.
Prošlogodišnji COP26 u Glasgowu dao je prioritet smanjenju
onečišćenja ugljikom, uglavnom kroz usporedne sporazume koje je
dirigirala Velika Britanija kao domaćin, suzbijanju emisija metana,
zaustavljanju krčenja šuma, postupnom ukidanju subvencija za fosilna
goriva i ubrzavanju prijelaza na obnovljivu energiju.
Države su se složile revidirati svoja obećanja o smanjenju emisija
jednom godišnje, a ne samo svakih pet godina, iako je samo nekolicina
zemalja to učinila ove godine.