Ponašanje male grupe urođenika Mashco-Piro zbunila je naučnike, koji kažu da je to možda povezano sa porastom sječe šume i niskim letjelicama koje se koriste u potrazi za prirodnim gasom i naftom u jugoistočnom dijelu zemlje.
Članovi plemena su okrivljeni za dva napada na ljude u blizine obale rijeke Madre de Dios gdje su prema izjavama zvaničnika, urođenici prvi put viđeni u maju prošle godine.
Jedan od njih je teško ranio jednog šumara u oktobru. Sljedećeg mjeseca, drugi je smrtno ranio lokalnog urođenika iz plemena Matsiguenka, Nicolasa “Shaco” Floresa, koji je dugo održavao odnos sa plemenom Mashco-Piro.
Grupa Survival International objavila je u utorak slike na kojima se vide članovi plemena na obali rijeke, opisujući te slike kao “najbliže snimke izolovanog plemena ikada zabilježene kamerom.”
Ova grupa sa sjedištem u Britanii objavila je fotografije tačno godinu dana nakon objave vazdušnih snimaka iz Brazila jednog drugog plemena koje se takođe smatra izolovanim, a koje predstavlja jedno od 100 ovakvih plemena za koje tvrde da postoje širom svijeta.
Jednu snimku plemena Mashco-Piro napravio je jedan posmatrač ptica u avgustu, kažu u Survival International. Druge dvije napravio je španski arheolog Diego Cortijo 16. novembra, šest dana prije nego što je Flores ubijen.
Cortijo, član Španskog geografskog društva, bio je u posjeti Floresu tokom ekspedicije u potrazi za petroglyphs i kaže da su se članovi plemena pojavili na suprotnoj obali rijeke od Floresove kuće, dozivajući ga po imenu.
Flores je mogao komunicirati sa plemenom Mashco-Piro jer je govorio dva slična dijalekta, kaže Cortijo, koji dodaje da je Flores prethodno obezbijedio članovima plemena mečete i lonce za kuhanje.
Za pleme Mashco-Piro se vjeruje da broji stotine pripadnika koji žive u nacionalnom parku Manu koji graniči sa zajednicom Diamante od 200 ljudi u kojoj je živio i Flores.
Iako nije poznato šta je isprovociralo pleme Mashco-Piro da napuste relativnu bezbjednost svojih domova u džungli, Beatriz Huerta, antropologinja koja radi za peruansku agenciju za urođenike, nagađa da njihovo stanište postaje sve manje izolovano.
Uzvodna oblast Madre de Dios, gdje pleme živi, pogođeno je sječom šume, kaže ona. “Sječa se dešava u njihovom blizini.”
U međuvremenu, kaže Huerta, prirodnjaci u tom području i zvaničnici nacionalnog parka Manu kazali su joj tokom nedavne posjete da je porast vazdušnog saobraćaja u vezi sa potragom za prirodnim gasom i naftom u regiji negativno uticao na lovno područje domorodaca, prisiljavajući nomadska plemena na sve veće migracije.
Za klan koji se pojavio na rijeci se vjeruje da broji oko 60 pripadnika, uključujući oko 25 odraslih, kaže Carlos Soria, profesor na univerzitetu u Limi koji je prošle godie vodio peruansku agenciju za zaštitu parkova.
“Činilo se kao da su željeli da privuku pažnje, što je pomalo čudno jer znam da su u drugim prilikama napadali ljude,” kazao je Cortijo. “Činilo se da ne žele da im se približimo, ali takođe znam da je jedino što su htjeli bilo mačete i lonci za kuhanje.”
Cortijo je rekao da se grupa zadržala kraj rijeke nekoliko minuta, kako bi vidjeli da li će proći neki čamaca kako bi tražili alatke, za šta vlasti kažu da su i ranije radili.
“Mjesto na kojem su viđeni je veoma prometno ” jer tuda prolazi riječni saobraćaj za teret i turiste, zboh čega postoji velika opasnost od novih napada, kaže Soria.
Tu se radi o sukobu kultura. Pleme Mashco-Piro živi po svojim društvenim normama, za koje Soria kaže da uključuju praksu kidnapovanja žena i djece iz drugih plemena.
On kaže da su Mashco-Piro jedno od 15 “nekontaktiranih” plemena u Peruu koji ukupno broje između 12,000 i 15,000 ljudi koji žive u džunglama istočno od Anda.
“Situacija je izuzetno osjetljiva,” kaže Huerta, vladina antropologinja. “Jasno je da oni neže ljude tamo,” kaže ona za oblast u kojoj klan boravi, pominjući da su uništili šumarku kućicu koju su vlasti kasnije uklonile.
Jedan od mogućih strahova pripadnika klana je da će poumirati od bolesti koju će im prenijeti autsajderi, što se desilo drugim izolovanim plemenima, kaže Huerta.
Ali takođe je misterija zbog čega su se pojavili u području sa tako gustim saobraćajem, dodaje. Nakon prvih pojavljivanja, i nakon što su turisti ostavili odjeću za Mashco-Piro, državne vlasti su izdale naredbu u avgustu zabranivši svim plovilima da se iskrcavaju na obali u tom području. Ali to je bilo teško sprovesti jer je mali broj obučenih i voljnih lokalnih službenika.
Vlasti kažu da nisu sigurni zbog čega je Flores ubijen. Moguće je da je pleme Mashco-Piro bilo ljuto jer im nije obezbijedio više mačeta i lonaca. Ili su možda smatrali da je mjesto na kojem je ubijen bilo suviše blizu njihovoj teritoriji.
Cortijo, španski arheolog, kaže da je gubitak Floresa dodatno zakomplikovao postizanje bilo kakvog razumijevanja sa plemenom Mashco-Piro. “Problem je što je ‘Shaco’ bio jedina osoba koja je mogla razgovarati sa njima,” kaže on. “Sada kad je on mrtav nemoguće ih je kontaktirati.”
Za BUKU prevela i prilagodila Milica Plavšić
Arhiva BUKE