Jedna osjetljiva odluka, šekspirovski problem ili put u politički ćorsokak? Klasifikacija AfD-a kao potvrđeno desnoekstremističke stranke izaziva pomiješane reakcije evropskih medija.
Nakon višegodišnje provjere, njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka klasifikovala je cijelu Alternativu za Njemačku (AfD) kao “potvrđeno desnoekstremističku” organizaciju.
Ova odluka izazvala je pomiješane reakcije širom svijeta. Dok neki posmatrači sada smatraju da je savezna vlada dužna da odluči da li će zabraniti stranku ili ne, drugi upozoravaju na mogućnost političkog ćorsokaka.
Britanski list “Guardian” vidi budućeg kancelara Fridriha Merca pred izazovom političkog balansiranja.
“Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) izjavila je da nije bilo političkog uticaja na procjenu Službe za zaštitu ustava, dok AfD tvrdi suprotno”, piše “Guardian”.
Ali ovaj korak, kako dodaje, stavlja novu vladu Fridriha Merca pod veliki pritisak, koaliciju sa socijaldemokratama koja bi trebalo da započne rad u utorak.
“Merc će sada, pored bezbroj drugih izazova s kojima se suočava, morati da odluči da li AfD treba da bude zabranjen, i ako da, kako to da se sprovede, što predstavlja izuzetno delikatno političko balansiranje”, piše “Guardian”.
Šekspirovska drama njemačke demokratije
Italijanski dnevnik “Corriere della Sera” smatra da nova njemačka vlada ima obavezu da ponudi odgovore i pritom se poziva čak i na Šekspira.
“Nesporno je da stranka daje sve razloge da bude okarakterisana kao ekstremistička. Njenu radikalizaciju su vodeći političari, počevši od Alis Vajdel, svjesno i ciljano sprovodili”, navodi italijanski list. Dodaje da “ni izvještaj obavještajne službe ni njena marginalizacija u Bundestagu neće poraziti AfD”.
“Kao što je Šekspir rekao: ‘Greška nije u našim zvijezdama, već u nama samima.’ Bez konkretnih odgovora nove vladine koalicije na brige i strahove građana, prije svega u vezi s ilegalnom imigracijom, biće teško zaustaviti priliv podrške AfD-u. To je prije svega test za SPD, koja u ovom pitanju djeluje kao da želi da zakoči novog kancelara”, piše “Corriere della Sera”.
Nasuprot tome, “Neue Zürcher Zeitung” smatra da je Njemačka na putu ka političkom ćorsokaku.
“Dugo očekivana i na kraju malo iznenađujuća odluka unutrašnje obavještajne službe pokrenuće lavinu događaja, na čijem će kraju politička polarizacija u Njemačkoj dostići vrhunac. Povjerenje velikog dijela stanovništva u demokratiju, s druge strane, vjerovatno će dosegnuti novi minimum”, piše švajcarski dnevni list.
Dodaje da je ova odluka mogla trajno da otuđi dio birača od države.
“Posebno je u istočnoj Njemačkoj za očekivati prkosnu reakciju, koja bi, četiri decenije nakon ujedinjenja, mogla ponovo da ojača mentalni zid između dva dijela zemlje… Ovako ili onako, odluka unutrašnje obavještajne službe predstavlja masivan zahvat u njemačku demokratiju. Ona vodi u politički ćorsokak. Kako će Njemačka iz njega ponovo izaći, nije vidljivo”, piše “Neue Zürcher Zeitung”.
Kada je ekstremizam prevelik za zabranu
Švajcarski list “Tages-Anzeiger” smatra da je AfD već sada prevelika da bi mogla biti zabranjena.
“Zabrana desnoekstremne NPD je svojevremeno propala jer je, prema mišljenju suda, bila premala i beznačajna da bi ugrozila demokratiju. Kod AfD-a bi sada moglo biti obrnuto: ona je, zapravo, već prevelika za zabranu. Više od 10 miliona Nijemaca je na prošlim izborima glasalo za AfD”, piše švajcarski list.
Prema anketama, kako dodaje, trenutno je čak najjača stranka u zemlji – izjednačena s Unijom CDU, CSU ili malo ispred nje.
“Mnogi njeni birači nisu desni ekstremisti – oni jednostavno više ne vjeruju da druge stranke mogu riješiti njihove probleme. Politička stigma ‘desni ekstremizam’, koja je u Njemačkoj dugo bila politički pogubna, na njih više ne ostavlja utisak”, navodi “Tages-Anzeiger”.
Dodaje da većina u CDU, CSU i FDP smatra da AfD treba “nadmašiti boljom politikom”, a ne zabraniti.
“Mnogi u SPD-u i Zelenima misle isto. S pravom ukazuju na to da zabrana ne bi riješila osnovni problem: naime, da mnogi Nijemci više ne vjeruju ‘starim partijama’ i ‘državi’. Misliti da bi ti ljudi, čim AfD bude zabranjen, poslušno ponovo glasali za CDU ili SPD – to je apsurdno”, smatra “Tages-Anzeiger”.
Zaštitni zid stoji
Nizozemski list “Telegraaf” vjeruje da je “zaštitni zid” protiv AfD-a ponovo učvršćen.
“Vijest je odjeknula kao politička bomba. Jer trenutak nove procjene ‘političkog rizika’ koji predstavlja desnoekstremna stranka je osjetljiv. Služba za zaštitu ustava je naime najprije sačekala prijevremene izbore u februaru, kako bi birači mogli da ‘glasaju neutralno’, ali je svoj odluku objavila svega nekoliko dana prije stupanja na dužnost novog kancelara Fridriha Merca. Lider CDU je prethodno odškrinuo vrata za moguću saradnju s AfD-om, kao i njegov budući šef poslaničke grupe Jens Špan”, piše “Telegraaf”.
Međutim, kako dodaje list, pod pritiskom javnog mnjenja i snažnih protesta morali su da se povuku sa te pozicije. “U međuvremenu, ‘zašitini zid’ svih njemačkih partija protiv evroskeptične AfD ponovo stoji čvrsto”, piše nizozemski list, prenosi Deutsche Welle.