U očima Sjedinjenih Američkih Država je Džulijan Asanž opasan neprijatelj jer je objavio vojne tajne o navodnim ratnim zločinima Amerikanaca u Avganistanu i Iraku. On se od aprila 2019. nalazi u dobro čuvanom zatvoru Belmarš. Nezavisni eksperti su nazvali uslove pod kojima on provodi svoje dane u britanskom zatvoru kao – nehumane.
A sada, s odlukom najviše britanske sudske instance, postalo je još vjerovatnije da će on biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama. Najviša sudska instanca je formalno odobrila taj potez i dopis poslala ministarki unutrašnjih poslova Priti Patel. Sredinom marta njegova žalba uopšte nije formalno prihvaćena sa obrazloženjem da joj nedostaje pravna osnova.
Time se Asanžu raspršila možda posljednja nada da će moći da izbjegne prinudni put u Ameriku. Skeptična je i organizacija Reporteri bez granica koja se širom svijeta bori za slobodu izražavanja. Politička referentkinja njemačkog ogranka organizacije Liza-Marija Krečmer smatra da je britanska ministarka unutrašnjih poslova, koja sada konačno odlučuje o sudbini Asanža, zagovornica Asanžove ekstradicije, pa su šanse male da ona odluči drukčije.
Stav njemačke vlade
Od njemačke Vlade Liza-Marija Krečmer očekuje da se izjasni protiv izručenja Asanža, „i to javno”. Cilj mora biti da se opovrgnu tačke optužnice „kako i budući progon ne bi više bio moguć”. Ako se Australijancu bude sudilo u SAD, prijeti mu doživotni zatvor, zaprijećena kazna je i do 175 godina zatvora.
Uprkos međunarodnoj kritici zbog odnosa prema Asanžu, ni bivša njemačka vlada pod Angelom Merkel ni sadašnja koaliciona vlada pod Olafom Šolcom nisu se založile za svjetski poznatog zatvorenika.
Za vrijeme kancelarke Merkel, njen socijaldemokratski šef diplomatije Hajko Mas je 2020. izjavio da njemačka Vlada ne raspolaže informacijama iz kojih bi proisteklo „da se radi o kršenju međunarodnog prava ni pri uslovima smještaja ni u zatvorskom tretmanu Džulijana Asanža”.
Analena Berbok prošle godine tražila da odmah puste Asanža
Nova zelena šefica njemačke diplomatije Analena Berbok je 2021. tražila da se Asanž „odmah pusti na slobodu” kako je saopštio njen tim u predizbornoj kampanji. Sada se takve izjave ne mogu čuti.
To kritikuje političarka opozicione Ljevice i poslanica Bundestaga Sevin Dagdelan. Ona je 11. aprila, na treću godišnjicu sprovođenja Asanža u zatvor rekla: „U zatvor ne treba da ide onaj koji razotkrije ratne zločine, već oni koji ih zapovijede i počine!”. Koaliciona vlada socijaldemokrata, Zelenih i liberala bi prema njoj morala na osnovu „takozvane spoljne politike vođene vrijednostima insistirati kod Priti Patel da se Džulian Asanž pusti na slobodu i da se novinaru i osnivaču „Vikiliksa” ponudi politički azil u Njemačkoj”.
Reporteri bez granica se boje „strašnog presedana”
Sevim Dagdelen se i u prethodnom mandatu angažovala za Asanža u jednoj nadpartijskoj radnoj grupi poslanika. U njoj su bili predstavnici svih stranaka osim Alternative za Njemačku. Ona kaže da je „pokazana volja” da se nastavi sa radom. Poslanica Ljevice Dagdelen smatra da je trajni pritvor pod „uslovima sličnim mučenju humanitarni skandal, skandal pravne države kao i teška povreda slobode štampe”.
Liza-Marija Krečmer kaže da bi ekstradicija Asanža bila „apsolutno strašan presedan” za istraživačko novinarstvo. Ona objašnjava da bi posljedično svaki novinar koji radi na temama gdje se ukrštaju ratni zločini, nacionalna bezbjednost i tajne službe mogao doživjeti Asanžovu sudbinu.
I u ratu u Ukrajini je riječ o ratnim zločinima
Informacije o ratovima su prema njoj „strašno značajne”. Ona pri tome misli na dokumente tajne službe o Avganistanu i Iraku koje je objavio Asanž, pa dodaje da misli i na pretpostavljene ratne zločine u Ukrajini – ako želite da ih obradite, potreben su vam informacje.
Liza-Marija Krečmer pojašnjava: „Naravno, infomacije od javnog interesa mogu dospeti u javnost preko uzbunjivača, mnoge od tih informacija će biti pod oznakom državne tajne”. Drugim rečima, potiču iz izvora tajnih službi.
Liza-Marija Krečmer kaže da izveštaji o užasima u Ukrajini pokazuju koliko nas dotiču takve informacije. Ona smatra da Velika Britanija i SAD zbog odnosa prema Asanžu imaju problem vjerodostojnosti, pošto kritika koju London i Vašington upućuju drugim zemljama i vladama jednostavno prolaze u prazno.
Navodi primjer Kine i Azerbejdžana koji kritiku sopstvenog odnosa prema slobodi medija odbacuju sa primjedbom: „Pogledajte prvo, kako se vi ophodite prema ljudima koji rade novinarski!”
Posljednja šansa za promjenu stava
Ako britanska ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel odobri izručenje Asanža Sjedinjenim Američkim Državama, njegovim advokatima ostaje samo jedna mogućnost – oni moraju u roku od četiri nedjelje da pravno obrazlože žalbu svog štićenika. To bi bila posljednja šansa za promjenu stava odgovornih političara. Međutim, ako se pogleda dosadašnji tok postupka, to jedva da je moguć.
DW