Revizijom zakona također će se zabraniti vrijeđanje predsjednika i
državnih institucija te izražavanje stavova suprotnih indonezijskoj
državnoj ideologiji. Zabranjen je i suživot prije braka.
U izradi je desetljećima, a očekuje se da će novi kazneni zakon biti
usvojen 15. prosinca, rekao je za Reuters zamjenik indonezijskog
ministra pravosuđa Edward Omar Sharif Hiariej. “Ponosni smo što imamo
kazneni zakon u skladu s indonezijskim vrijednostima”, rekao je Reutersu
u intervjuu.
Bambang Wuryanto, zastupnik uključen u nacrt, rekao je da bi novi
zakon mogao biti usvojen već sljedeći tjedan. Zakon bi se, ako bude
usvojen, primjenjivao i na indonezijske građane i na strance.
Nacrt je trebao biti usvojen 2019.
Prethodni nacrt zakona trebao je biti usvojen 2019., ali je izazvao
prosvjede diljem zemlje. Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u to
vrijeme protiv niza zakona, posebno onih za koje se smatralo da
reguliraju moral i slobodu govora, za koje su rekli da će ograničiti
građanske slobode.
Kritičari kažu da su od tada unesene minimalne promjene zakona, iako
je vlada posljednjih mjeseci održala javne konzultacije diljem zemlje
kako bi pružila informacije o promjenama. Neke promjene koje su
provedene uključuju odredbu koja bi mogla omogućiti zamjenu smrtne kazne
u doživotni zatvor nakon 10 godina dobrog ponašanja.
U zakonu ostaje kriminalizacija pobačaja, s iznimkom žrtava
silovanja, i zatvorska kazna za “crnu magiju”. Prema najnovijem nacrtu
od 24. studenog u koji je Reuters imao uvid, seks izvan braka, koji mogu
prijaviti samo ograničene strane poput bliskih rođaka, nosi maksimalnu
zatvorsku kaznu od godinu dana.
Pravna nesigurnost
Indonezija, država s najmnogoljudnijom muslimanskom većinom u
svijetu, ima stotine propisa na lokalnoj razini koji diskriminiraju
žene, vjerske manjine i LGBT osobe.
Samo nekoliko tjedana nakon što je Indonezija predsjedala uspješnim
sastankom Grupe dvadesetorice (G20) na kojem je njezina pozicija
podignuta na globalnoj sceni, predstavnici poslovnog sektora kažu da
nacrt zakona šalje pogrešnu poruku o najvećem gospodarstvu jugoistočne
Azije.
“Za poslovni sektor, provedba ovog običajnog prava stvorit će pravnu
nesigurnost i natjerati ulagače da ponovno razmotre ulaganje u
Indoneziju”, rekao je Shinta Widjaja Sukamdani, zamjenik predsjednika
Indonezijske udruge poslodavaca (APINDO). Klauzule koje se odnose na
moral, dodao je, “nanijele bi više štete nego koristi”, posebno za
tvrtke koje se bave sektorima turizma i ugostiteljstva.
Index