Nakon što je početkom sedmice zbog pojave neidentificiranih dronova na nekoliko sati zatvorena zračna luka Kastrup u Kopenhagenu, najveća u Skandinaviji, nova serija incidenata dogodila se sinoć iznad više danskih aerodroma. Bespilotne letjelice primijećene su kod Aalborga na sjeveru zemlje, aerodroma Esbjerg i Sønderborg te vojne baze Skrydstrup na jugu Danske.
Jutros je nakratko obustavljen promet i u zračnoj luci Billund, dok su građani prijavili moguće viđenje dronova i na otoku Bornholm. Policija je potvrdila da se ne radi o privatnim letjelicama te da još uvijek nemaju saznanja ko njima upravlja. Dojave građana, kažu, pristižu iz sata u sat.
Ponavljanje obrasca iz Kopenhagena
Prema navodima vlasti, radi se o istim dronovima koji su dva dana ranije viđeni iznad Kopenhagena. Letjelice su imale uključena svjetla, nisu skrivale prisutnost, ali nisu pokazivale znakove napada.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen ističe kako je riječ o namjernoj i koordiniranoj hibridnoj operaciji:
“Ne vidimo izravnu vojnu prijetnju, ali događaji pokazuju da netko testira našu otpornost. Danske odbrambene snage raspolažu helikopterima, brodovima i vojnicima spremnima podržati policiju u neutralizaciji prijetnje.”
Iako su zabilježeni tek manji poremećaji u zračnom prometu – dva otkazana leta i nekoliko kašnjenja – u javnosti raste zabrinutost jer su među pogođenim lokacijama i vojni objekti. U Aalborgu se nalazi baza specijalnih jedinica i transportna baza ratnog zrakoplovstva, dok je u Skrydstrupu smještena tehnička potpora za borbene avione F-16.
Političke reakcije: “Moramo se probuditi”
Oporbeni zastupnik Preben Bang Henriksen, koji se i sam zatekao na aerodromu u Aalborgu tijekom zatvaranja, pozvao je ministra pravde da objasni javnosti što se događa. Još oštriji bio je njegov kolega iz Danske narodne stranke Alex Arendtsen, koji vjeruje da iza svega stoji Rusija:
“Naša reakcija je nedopustivo spora. Imamo zakonske mogućnosti da oborimo dronove, pogotovo u blizini vojnih objekata. Umjesto toga, ponašamo se kao da živimo u bajci. Vrijeme je da otvorimo oči.”
Policija se, međutim, brani tvrdnjom da obaranje dronova nosi ozbiljne rizike: ako nose spremnike s gorivom, eksplozija bi mogla izazvati požare, osobito opasne na području aerodroma.
Moguća veza s ruskim brodom
Danski mediji prenose spekulacije kako dronovima možda upravljaju posade s ruskih brodova koji prolaze kroz Øresundski tjesnac. Posebno se spominje teretni brod Astrol-1, koji je, prema izvještajima portala BT.dk, neobično manevrirao na granici danskih i švedskih voda upravo u vrijeme kada su dronovi primijećeni. Brod navodno ima platformu za lansiranje bespilotnih letjelica, a udaljenost od 100 kilometara poklapa se s dometom vojnih dronova. Ipak, zasad nema čvrstih dokaza.
“Hibridne prijetnje su nova realnost”
Ministar pravde Peter Hummelgaard upozorava da su ovakvi događaji dio šireg obrasca:
“Ovo su tipični hibridni napadi čiji je cilj stvaranje nesigurnosti i razdora. Moramo biti svjesni da ovakve prijetnje neće nestati.”
Načelnik policije Thorkild Fogde dodaje da se istražuje svaki trag: “Radimo sve što možemo da otkrijemo ko stoji iza ovoga i s kojim motivima.”