Provjeru bi trebala provesti privatna kompanija, što su vlasti Kipra odbacile i optužile svoje susjede iz “evropskog doma” za finansijske mahinacije.
To je još jedan u nizu finansijskih i političkih sknadala koji potresaju EU, ističu analitičari i navode da je mnogo zavisilo od predsjedničkih izbora na Kipru.
Niz lidera EU-a, u prvom redu njemačka kancelarka Angela Merkel, htjeli bi vidjeti kao pobjednika kandidata stranke desnog centra DISI Nikosa Anastasiadisa, koji se zalaže za kompromis s evropskim kreditorima.
Mada je vodio u toku predsjedničkih izbora, većinu glasova nije sakupio, zato njemu tek predstoji neizvjesni drugi krug. Sada se kao uslov za pomoć Kipru navodi finansijska provjera.
Analiza FATF-a
Ali, kako je izjavio predstavnik kiparske Vlade Stefanos Stefanu, Nikozija osuđuje svaki pokušaj “određenih krugova” da ucjenjuju Kipar.
Ministar finansija Njemačke Wolfgang Schauble, koga citira Die Welt, upozorava da Kipar mora uključiti u provjeru nezavisnu organizaciju koja bi vjerodostojno fiksirala stanje stvari u sferi borbe protiv “pranja novca”.
Ministarstvo finansija Kipra uzvratilo je objavivši analizu ispunjavanja preporuka Međunarodne grupe za razradu mjera borbe protiv pranja novca (FATF), u kojoj poređenje ne ide u korist Berlinu.
Prema predstavljenoj tabeli, Kipar se našao na 7. mjestu, a Njemačka na 14. Na osnovu ove analize, Kipar je optužio Njemačku za nedovoljne napore u borbi protiv kriminala u finanijskoj sferi.
Kako su rezimirali autori istraživanja, ni jedna od 17 zemalja zone eura ne ispunjava preporuke FATF-a u punoj mjeri.
Birokratski trik
Za EU, kao i za bilo koju civiliziranu zemlju, rad u ovoj sferi je neophodan. Ako se pogleda bazični dokument EU-a, tamo piše da član ove ogranizacije ne može biti zemlja koja “pere novac”.
S druge strane, Kipar odavno radi u tom pravcu i tamo teško da se mogu naći ozbiljni prekršaji. Stupajući u EU, zemlja je odustala od “off shore statusa”, sačuvavši samo olakšice.
Zato je zahtjev EU-a za provjeru, prije svega, birokratski trik, smatraju u Nikoziji.
Kako tvrde autori reportaže na Radiju WDR, globalni superbogataši sakrili su u “poreske oaze” oko 21.000 milijardi dolara. Ovaj novac zatim se “pere“, između ostalog i u Njemačkoj, i ide u promet.
To je razlog, upozoravaju ekonomski i politički analitičari, ali i mediji, što Nijemci ne trebaju pokazivati prstom na druge zemlje, prenose agencije.