U vladi Borisa Johnsona obnašala je dužnost ministrice vanjskih poslova.
Tras od prethodnika “nasleđuje” loše ekonomsko stanje u zemlji, s
obzirom na to da je inflacija na najvišem nivou u posljednjih 40 godina.
Jedno od potencijalnih rješenja koje su zvaničnici razmatrali jeste
“zamrzavanje” cijena energenata, prenio je BBC pozivajući se na svoje
izvore.
Izvori iz industrije su, naime, optimistični da će nova premijerka
podržati planove da se ograniči cijena energenata, odnosno da se na
svaka tri mjeseca određuje maksimalna moguća cijena za prirodni gas i
struju. U početku, ovakva mjera ne bi zahtijevala nikakve vladine
subvencije, ali bi morala da dođe kao rezultat nekoliko sastanaka sa
vladinim službenicima, uključujući i ministre bliske Liz Tras.
Ona je, tokom kampanje, najavila kako će ukoliko bude izabrana za
premijerku donijeti već prve nedjelje mjere kojima bi domaćinstva
trebalo da se zaštite od ekonomske krize. Zatim, planira da budžetu
doprinese sa 30 milijardi dolara time što će ogranitiči poreze.
U trku za premijersko mjesto Liz Trass je krenula sa pozicije
ministarke spoljnih poslova Velike Britanije. U kampanji za čelnu
poziciju britanske vladajuće Konzervativne partije, a time i za
premijera, Tras je obećala da će Britaniji donijeti najveću ekonomsku
promjenu u posljednjih 30 godina.
Navela je da će pokrenuti porast nacionalnog osiguranja, da će
poništiti planirano povećanje poreza na korporacije sa 19 na 25 odsto i
da će uvesti privremeni moratorijum na nivo zelene energije.
Politikolog sa Univerziteta u Glazgovu Džon Kurtis rekao je za AFP da
je ključ njene kampanje smanjenje poreza, a ne milostinja, i da po
njegovom mišljenju torijevcima uspješno prenosi “tradicionalnu
konzervativnu poruku”.
Oni koji je podržavaju nazivaju je “novom čeličnom damom”,
aludirajući da je nasljednica nekadašnje britanske premijerke Margaret
Tačer. Čak se i komentarisao njen stil tokom prve debate o liderstvu,
navodeći da oponaša upravo Tačer.
Rođena je u Oksfordu 1975. godine, zavrišila je državnu školu
najprije u Pejzliju, zatim u Lidsu. Sa 18 godina studirala je
politikologiju, filozofiju i eknomiju na koledžu u Oksfordu.
Potiče iz ljevičarske porodice i prvo se pridružila centrističkim
liberalnim demokratima da bi potom promijenila stranu. Na studijama
počinje da se bavi politikom, najprije u redovima Liberalnih demokrata, a
potom prelazi u konzervativce. Prema pisanju BBC, Tras je prvo izabrana
za odbornika u Griniču, u jugoistočnom Londonu, 2006. godine.
Lider konzervativaca Dejvid Kameron stavio ju je na svoju “A-listu”
prioritetnih kandidata za izbore 2010. i ona je izabrana da se kandiduje
za sigurno mjesto u jugozapadnom Norfolku, gdje je postala poslanik
2010. godine. Nešto više od dvije godine nakon izbora na poslaničko
mjesto, 2012, ušla je u vladu kao ministar prosvete, a 2014. je
unapređena u sekretara za životnu sredinu.
Godine 2016. vodila je kampanju za ostanak zemlje u Evropskoj uniji,
ali se nakon što je njena strana izgubila brzo predomislila i postala
jedna od najvećih pobornica Bregzita poslije referenduma, piše Euronews.
Dok je premijerka bila Tereza Mej, Tras je obavljala funkciju ministarke pravde, prije nego što je postala ministarka finansija.
Kada je Boris Džonson postao premijer 2019. godine, Tras je
premještena na mjesto ministra za međunarodnu trgovinu. Godine 2021, sa
46 godina, prešla je na jedno od najviših poslova u vladi, preuzimajući
dužnost ministra inostranih poslova od Dominika Raba, čime je postala
druga žena ministarka spoljnih poslova u istoriji ove zemlje.