Godinama su satelitski podaci sugerisali da se jesenji snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi povećava – što je djelovalo kao iznenađujući obrt u svijetu koji se ubrzano zagrijava. Međutim, nova analiza pokazuje da je taj rast bio privid izazvan napretkom satelitske tehnologije.
Prema revidiranim podacima, snježni pokrivač se zapravo smanjuje za oko 500.000 kvadratnih kilometara po deceniji.
Kako je nastala „iluzija rasta“
Podaci koje je decenijama prikupljala National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) koristili su se i u procjenama Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), ključnog tijela Ujedinjenih nacija za klimatske promjene.
Prvobitne analize pokazivale su da se jesenji snježni pokrivač povećava za oko 1,5 miliona kvadratnih kilometara po deceniji. Međutim, nova obrada podataka otkriva suprotan trend – kontinuirano smanjenje.
Razlog? Satelitski instrumenti su vremenom postali osjetljiviji i sposobniji da detektuju tanke slojeve snijega koje raniji sistemi nisu mogli registrovati. Kako se tehnologija poboljšavala, činilo se da ima više snijega, iako se u stvarnosti radilo o preciznijem mjerenju.
Naučnici to slikovito opisuju kao situaciju u kojoj su „naočare“ satelita postajale sve bolje – pa je izgledalo kao da snijega ima više, iako ga je zapravo bilo manje.
Zašto je snježni pokrivač važan
Snijeg ima ključnu ulogu u regulisanju temperature planete jer reflektuje oko 80 odsto sunčeve energije nazad u svemir. Suprotno tome, golo tlo i vegetacija reflektuju manje od 50 odsto.
Kada snijeg nestane, tamnija površina apsorbuje više toplote, što dodatno ubrzava zagrijavanje. Ovaj proces doprinosi fenomenu poznatom kao arktička amplifikacija – nesrazmjerno bržem zagrijavanju Arktika u odnosu na ostatak svijeta.
Istraživači sa Univerziteta u Torontu ističu da smanjenje snježnog pokrivača smanjuje albedo (reflektivnost) planete, što povećava apsorpciju energije i dalje ubrzava topljenje snijega.
Veće povjerenje u klimatske projekcije
Revidirani podaci sada potvrđuju da se snježni pokrivač smanjuje tokom cijele godine, što dodatno učvršćuje zaključak da je nestanak snijega direktno povezan sa antropogenim zagrijavanjem.
Naučnici naglašavaju da razumijevanje grešaka u procjeni trendova pomaže u preciznijem korištenju klimatskih podataka i poboljšava pouzdanost klimatskih modela.
Ova analiza ne samo da koriguje ranije pretpostavke, već doprinosi boljem razumijevanju mehanizama klimatskih promjena i jača temelje za preciznije prognoze budućih trendova globalnog zagrijavanja.