Oružanim snagama potrebni su najbolji resursi, bez obzira na spol, a trenutno se uglavnom regrutuju muškarci – izjavila je laburistička poslanica i pristalica prijedloga. Laila Gustavsen, prenosi Reuters.
Norveška se nalazi na čelu borbe za spolnu ravnopravnost, uvodeći mjere kao što je zahtijevanje od svih javnih kompanija da uvedu u svoje upravne odbore najmanje 40 posto žena. U srijedu je ta zemlja proslavila stoljeće otkako je norveškim ženama dato pravo glasa. Žene čine skoro polovinu trenutne vlade, a očekuje se da opozicijska čelnica Erna Solberg postane druga premijerka Norveške nakon izbora koji će se održati u ovoj godini, sudeći po anketama javnosti koje pokazuju da će njena Konzervativna partija i njeni saveznici osvojiti parlamentarnu većinu.
– Ovo je istorijska odluka. Za mene je fantastično stvarati istoriju za oružane snage i za žene – izjavila je Gustavsen.
NATO članica Norveška smanjila je svoje oružane snage od kraja Hladnog rata i uložila je velika sredstva u tehnologiju kako bi održala malu ali tehnološki naprednu vojsku.
Žene već služe u vojsci, ali to čine vlastitom voljom. One čine otprilike desetinu oružanih snaga, sudeći po ministarstvu odbrane.
Ne očekuje se da se današnjom promjenom žene prisile da služe vojsku protiv svoje volje, ali bi ona trebala pomoći spolnom balansu u vojsci. Sve mlade osobe teoretski se mogu regrutovati, ali su od okončanja Hladnog rata norveške oružane snage postale selektivnije u biranju regruta jer se njihove potrebe mijenjaju s vremenom.
Oni koji ne žele da služe vojsku, često pronađu razlog, kao što je studiranje na univerzitetu, kako bi izbjegli regrutaciju.
– U teoriji, moguće je da žene služe protiv svoje volje, upravo kao što se dešava i muškarcima. U praksi, međutim, oružane snage regrutuju najviše motivirane mlade ljude – izjavila je Gustavsen.