Regija je postala žarište klimatskih promjena i zagrijava se mnogo brže od ostalih područja, rekao je za dpa ravnatelj Instituta za kemiju Max Planck u Mainzu.
Toplinski valovi koji traju tjednima s temperaturama do 56 stupnjeva Celzija ili čak i više od 60 stupnjeva u gradovima mogli bi u drugoj polovici ovog stoljeća mnoga područja učiniti nenastanjivima za ljude i životinje, objasnio je znanstvenik. "Čak ni deve ne mogu preživjeti na takvoj vrućini."
Toplinski valovi u kombinaciji s drugim čimbenicima kao što je snažan rast stanovništva također bi povećali pritisak stanovništva na migraciju.
"Ovo je scenarij katastrofe, ali ne i nemogući scenarij"
Prema Lelieveldu, ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, prosječna temperatura u regiji mogla bi porasti za 6 stupnjeva ljeti.
"Ovo je scenarij katastrofe, ali ne i nemogući scenarij", rekao je. Prosječna temperatura ondje je već porasla za gotovo dva stupnja od 1980. godine, rekao je.
Za usporedbu, na klimatskoj konferenciji zemlje su se obvezale zaustaviti globalno zatopljenje na 1.5 stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim vremenima.
Prema riječima znanstvenika, porast temperature posebno će teško pogoditi zaljevske države. No posljedice bi osjetile i druge regije.
Libanon, Sirija, Irak i Izrael, ali i Egipat, u budućnosti će patiti od veće suše, rekao je Lelieveld i dodao da se pustinje šire.
Dijelovi Sirije i Iraka ove su godine doživjeli jaku sušu, što je uzrokovalo ogroman pad uroda i rast cijena hrane.