No sada se čini da su ljudi, među njima i sveučilišni predavači opisani kao intelektualci, ti koji se obučavaju uz pomoć umjetne inteligencije, možda i nesvjesno.
Tim znanstvenika s njemačkog Instituta Max Planck za ljudski razvoj analizirao je više od milijun nedavnih akademskih predavanja i epizoda podcasta, otkrivši ono što su opisali kao “mjerljiv” i “nagli” porast uporabe riječi koje “preferencijalno generira” ChatGPT.
Tim je utvrdio da njihov rad pruža “prvi empirijski dokaz velikih razmjera da se jezične promjene uzrokovane umjetnom inteligencijom šire van pisanog teksta u spontanu govornu komunikaciju”.
Ljudi koriste riječi koje AI voli
Nakon što su pregledali 360.000 YouTube emisija i dvostruko više podcasta, otkrili su da su od pokretanja ChatGPT-ja 2022. godine govornici sve skloniji začiniti svoje emisije riječima koje chatbot redovito koristi, kao što su “shvatiti”, “hvalisati se”, “naglo” i “pedantan”.
Istraživanje sugerira da se “lingvistički utjecaj” umjetne inteligencije širi izvan akademske zajednice, znanosti i tehnologije, gdje je rana upotreba velikih jezičnih modela bila češća, na obrazovanje i poslovanje.
Tim tvrdi da promjena nije uočljiva samo u “napisanom ili formalnom govoru” koji se čuje na predavanjima objavljenima na YouTubeu, već se može pronaći i u neformalnijem govoru, pa upozoravaju da bi rastući utjecaj strojeva mogao narušiti “jezičnu i kulturnu raznolikost”.
U sličnim nalazima objavljenima u časopisu Science Advances, “opsežna analiza riječi” medicinskih istraživačkih radova objavljenih između 2010. i 2024. pokazala je “nagli porast učestalosti određenih stilskih riječi” nakon što su alati umjetne inteligencije postali široko dostupni.
Prošle godine, prema istraživanju koje je provelo njemačko Sveučilište u Tuebingenu, “najmanje 13,5 posto” biomedicinskih radova imalo je obilježja “obrade pomoću velikih jezičnih modela (LLM)”.
Index