Njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je osjetljiv politički front prema oko 46 milijuna zaposlenih građana, piše Politico. Njegova poruka može se svesti na jednostavnu tvrdnju: Nijemci bi trebali raditi više.
Posljednjih tjedana Merz upozorava da stanovnici Njemačke rade premalo te da prečesto koriste bolovanja, što, prema njegovu mišljenju, koči gospodarski rast. Takva retorika dolazi u nezgodnom trenutku, u godini važnih regionalnih izbora, čak i u zemlji koja tradicionalno njeguje sliku marljivosti kao temeljne društvene vrijednosti.
Kancelar nastoji potaknuti stagnirajuće gospodarstvo i zagovara tržišne reforme kako bi povećao konkurentnost. Dio tog plana odnosi se i na rješavanje kroničnog manjka kvalificirane radne snage u Njemačkoj i šire u Europskoj uniji.
U govoru pred industrijalcima u istočnoj Njemačkoj Merz je naglasio da nacionalna produktivnost nije na zadovoljavajućoj razini, posebno ističući velik udio rada s nepunim radnim vremenom. Poručio je da koncept ravnoteže između privatnog i poslovnog života, kao ni ideja četverodnevnog radnog tjedna, ne mogu dugoročno održati sadašnji standard života. “Moramo raditi više”, zaključio je.
Slične poruke ponovio je i na predizbornom skupu u Baden-Württembergu, gdje se uskoro održavaju izbori. Kritizirao je prosječan broj dana bolovanja u Njemačkoj, koji iznosi gotovo tri tjedna godišnje — znatno iznad europskog prosjeka. Zapitao se jesu li takve brojke opravdane te pozvao na stvaranje poticaja koji bi ljude zadržali na radnom mjestu umjesto na bolovanju. Prema njegovim riječima, Njemačka mora povećati ukupni gospodarski učinak.
Podaci državnog statističkog ureda pokazuju da se Njemačka nalazi pri dnu EU-a po prosječnom broju odrađenih tjednih sati. Jedan od razloga je rekordno visok udio zaposlenih koji rade skraćeno radno vrijeme. CDU je stoga predložio ukidanje zakonskog prava na nepuno radno vrijeme, osim u posebnim situacijama poput skrbi o djeci ili obrazovanja.
Prijedlog, koji je prvotno nosio naslov “Nema zakonskog prava na životni stil na pola radnog vremena”, izazvao je ogorčenje zbog pokroviteljskog tona. Posebno su reagirale žene, koje znatno češće rade skraćeno radno vrijeme. Jedna građanka Porajnja-Falačke izjavila je za javnu televiziju da ne radi skraćeno iz izbora, nego zbog brige za sina i bolesnu majku.
Merzove izjave postale su i meta satire na društvenim mrežama, gdje su korisnici izraz “životni stil na pola radnog vremena” pretvorili u niz popularnih memeova. U jednom viralnom videu koristi se scena iz filma Monty Python i Sveti gral, u kojoj teško ozlijeđeni lik i dalje tvrdi da može raditi — uz ironičan komentar o slanju e-mailova i ispisivanju dokumenata.
Ankete pokazuju da je politička cijena ovih istupa visoka. Prema istraživanju ARD-DeutschlandTrenda, dvije trećine građana protivi se otežavanju rada na nepuno radno vrijeme. Istodobno, opada povjerenje u CDU kada je riječ o gospodarskim pitanjima: samo 31 posto ispitanika vjeruje da konzervativci mogu poboljšati ekonomiju, što je najniža zabilježena razina.
Suočena s kritikama, stranka je početkom mjeseca iz službenog prijedloga uklonila sporni izraz o “životnom stilu”. Ipak, Merz i dalje ističe potrebu za većim radnim angažmanom, često navodeći Grčku kao primjer zemlje s duljim radnim tjednom. Tijekom susreta s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom pohvalio je liberalizaciju tamošnjeg tržišta rada i mogućnost šestodnevnog radnog tjedna, poručivši da Njemačka iz toga može izvući pouke.
No snažan otpor javnosti i koalicijsko partnerstvo sa socijaldemokratima, koji brane postojeća radna prava, ograničavaju prostor za reforme. Istodobno, Njemačka se suočava s rastućim gubitkom radnih mjesta u industriji — sektoru koji je dugo bio temelj izvoznog modela gospodarstva. Nezaposlenost je nedavno premašila tri milijuna i dosegla najvišu razinu u više od desetljeća.
“Poduzeli smo brojne mjere za pomoć gospodarstvu”, poručio je Merz na platformi X nakon objave podataka. “Ali to još nije dovoljno.”