Njemačka, najmnogoljudnija država EU, najveća ekonomija, najveći izvoznik i općenito motor ekonomije EU, teško se oporavlja nakon pandemije.
Jedva se vratila na razine s kraja 2019., a podaci upućuju na to da u skorije vrijeme neće napredovati dalje od toga. Dapače, već duže stagnira, a prošle godine je čak bila u tehničkoj recesiji iz koje se na kraju izvukla.
Nade u to da se radilo o kratkotrajnoj slabosti u 2023. su se brzo rasprsnule. Država je predviđala da će 2024. biti godina početka oporavka, s rastom BDP-a od 1.3 posto, ali najnoviji podaci prikazuju puno sumorniju sliku, pa je ta procjena revidirana na 0.2 posto.
Oni pesimističniji prognoziraju ponovni ulazak u recesiju. Postoji neslaganje oko toga koliki će točno rast BDP-a Njemačke ove godine biti, ali svi se slažu da postoje ozbiljni strukturni problemi koji koće najveće gospodarstvo EU.
Njemačka je jedna od najgorih u EU
Podaci su neosporivi. BDP Njemačke je danas skoro isti kao na kraju 2019., prilagođeno za razliku u cijenama. Konkretno, realni BDP je na kraju 2019. bio 7.7 posto veći nego 2015., a u drugom kvartalu ove godine 7.9 posto veći.
To je jedan od najgorih ekonomskih rezultata u EU, koja se odavno oporavila od pandemije. Ipak, taj oporavak je bio manji nego SAD-a. Među većim državama EU najbolji rast nakon pandemije ima Poljska, posebno izvoza proizvoda. To je posebno impresivno s obzirom na to da je njeno glavno izvozno tržište upravo Njemačka.
Francuska, Italija te Španjolska također napreduju bolje od Njemačke. Doduše, Francuska i Italija također teško ostvaruju zadovoljavajuće stope rasta ekonomije, ali situacija nije toliko tmurna kao Njemačkoj.
Uz sve probleme traje i nekretninska kriza
Praktički ne postoji područje u kojem Njemačkoj ide dobro. Indeks novih narudžbi u proizvođačkoj industriji za srpanj pokazuje pad od 11.8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prvoj polovici godine je ostvaren deficit opće države od 38 milijardi eura (za dojam, prihodi državnog proračuna Hrvatske su bili nešto manji od 28 milijardi eura), izvoz i uvoz se smanjuju.
Izgleda da traje i nekretninska kriza jer je u svibnju izdano čak 25.7 posto manje građevinskih dozvola nego isti mjesec prošle godine, a ukupna vrijednost građevinskih radova se prepolovila. Unatoč procijenjenom manjku od 800 tisuća domova, gradi se manje stambenih nekretnina. Idilični cilj države je da se gradi 400 tisuća domova godišnje, a bit će dobro ako do 2025. taj broj ne padne ispod 200 tisuća godišnje.