Njemačka je odustala od svog dugogodišnjeg protivljenja nuklearnoj energiji, što označava značajan korak u približavanju nove vlade kancelara Fridriha Merca Francuskoj. Berlin je signalizirao Parizu da više neće kočiti francuske inicijative za ravnopravno tretiranje nuklearne energije s obnovljivim izvorima u zakonodavstvu Evropske unije, prenosi Financial Times, pozivajući se na izjave francuskih i njemačkih zvaničnika.
Ova odluka rješava dugogodišnji nesporazum između dvije zemlje, koji je otežavao donošenje odluka o energetskoj politici EU, posebno tokom krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
– Njemačka nam poručuje: bit ćemo vrlo pragmatični po pitanju nuklearne energije – rekao je visoki francuski diplomata uključen u pregovore. To znači da će “sve predrasude protiv nuklearne energije, koje su i dalje prisutne u zakonodavstvu EU, biti uklonjene”.
– Ovo će predstavljati radikalnu promjenu politike – rekao je njemački zvaničnik.
Nuklearno odvraćanje za Evropu
Ovaj zaokret dolazi u trenutku kada Merc nastoji ojačati saradnju s Francuskom kako bi Njemačka postala dio francuskog nuklearnog štita kao zaštita od moguće ruske agresije.
– Sada smo konačno otvoreni za razgovore s Francuskom o nuklearnom odvraćanju za Evropu. Bolje ikad nego nikad – rekao je isti njemački zvaničnik.
– To je dobrodošlo zbližavanje koje će olakšati energetska pitanja u EU. Politički gledano, Merc također razmatra nuklearni kišobran – rekao je Guntram Volf, viši saradnik u think-tanku Bruegel.
Promjena stava Njemačke o nuklearnoj energiji dio je Merčevih napora da oživi francusko-njemačku saradnju, ključnu za donošenje važnih odluka na nivou EU, a koja je bila u zastoju za vrijeme bivšeg kancelara Olafa Šolca.
– Kada se Francuska i Njemačka dogovore, Evropi je mnogo lakše da ide naprijed. Iako i dalje postoje brojni izazovi, vjerujem da će ovo pitanje biti riješeno – rekao je Lars-Hendrik Reler, profesor poslovne škole ESMT iz Berlina i bivši glavni ekonomski savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel.
Merc, koji je pobijedio na izborima u februaru, kritikovao je odluku iz 2011. godine o napuštanju nuklearne energije, donesenu pod vodstvom Angele Merkel, tvrdeći da je Njemačka time izgubila pristup jeftinoj i pouzdanoj energiji.
Entuzijazam za nuklearnu energiju
Također je kritikovao Šolca zbog zatvaranja posljednje tri nuklearne elektrane u Njemačkoj usred visokih cijena energije. Iako ne planira ponovno pokretanje starih nuklearnih elektrana, Merc je obećao ulaganja u nove tehnologije, poput malih modularnih reaktora i nuklearne fuzije, koja ne proizvodi dugotrajni nuklearni otpad.
Novo francusko-njemačko partnerstvo u energetici podstaknuto je rastućim entuzijazmom za nuklearnu energiju nakon rekordnih cijena plina izazvanih ratom u Ukrajini.
Ovim potezom Austrija ostaje jedina članica EU koja se i dalje snažno protivi nuklearnoj energiji. Zemlje poput Nizozemske i Belgije obnovile su podršku nuklearnoj energiji, uprkos ranijim planovima za zatvaranje reaktora.
U pismu upućenom Evropskoj komisiji u petak, koje je pregledao Financial Times, ministri iz 12 zemalja članica EU s nuklearnim reaktorima istakli su da je “od ključne važnosti” priznati “komplementarnu prirodu nuklearne i obnovljive energije”.
Pozvali su na reviziju istraživanja o nuklearnom sektoru EU kako bi se omogućila državna pomoć nuklearnim projektima i poslala “jasna poruka” kompanijama i investitorima o prednostima nuklearne energije.
Njemačka, koja je prošle godine više od 60 posto svoje električne energije dobila iz obnovljivih izvora, dugo se protivila francuskim naporima da se nuklearna energija označi kao “zelena”. Francuska, nasuprot tome, oko 70 posto svoje električne energije proizvodi iz nuklearnih elektrana.
Dio zabrinutosti Berlina proistekao je iz straha da će francuska industrija steći konkurentsku prednost zahvaljujući svojoj floti od 56 reaktora, dok njemačka industrija još uvijek trpi posljedice visokih cijena plina nakon prekida isporuka ruskog goriva.
Nisko-ugljični izvori energije
Pitanje je bilo i ideološke prirode u Njemačkoj, gdje su Zeleni, stranka protiv nuklearne energije, bili dio Šolcove vlade.
Zategnuti odnosi doveli su do dugih rasprava o uključivanju pojma “nisko-ugljični” – često korištenog kao sinonim za nuklearnu energiju – u zakone EU, posebno one koji se odnose na obnovljivu energiju i proizvodnju vodonika, koji Berlin vidi kao ključni za dekarbonizaciju njemačke industrije.
– Kako bismo osigurali našu energetsku suverenost uz poštivanje nacionalnih izbora, pozivamo na ukidanje svake diskriminacije na evropskom nivou prema nisko-ugljičnim izvorima energije, bilo da je riječ o nuklearnoj ili obnovljivoj energiji – rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron tokom Mercove posjete Parizu 7. maja.
Na primjer, nova pozicija Njemačke znači da bi vodonik proizveden iz nuklearne energije sada trebao biti tretiran ravnopravno s onim proizvedenim iz vjetra ili solarne energije, dodao je Makron, prenose mediji.