U NJEMAČKOJ je nedavno završen šestomjesečni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom u kojem je sudjelovalo 45 kompanija. Rezultati su pozitivni u tolikoj mjeri da je većina kompanija odlučila nastaviti s istim načinom rada. Međutim, nisu svi ishodi sasvim očekivani; neki su iznenadili, a neki i podbacili.
Istraživanje se trebalo provesti još prije dvije godine, no tada se nije našlo dovoljno kompanija koje su htjele sudjelovati u njemu.
Ove godine prijavilo se dosta kompanija, međutim, nije u svima sve išlo kako je bilo predviđeno. Naime, novi eksperiment, koji su od veljače provodile savjetnička tvrtka Intraprenör i udruga 4 Day Week Global, dvije su tvrtke prekinule prije roka, a dvije nisu stvarno smanjile radno vrijeme zaposlenicima, tako da je u eksperimentu zapravo sudjelovala 41 tvrtka.
Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru koje je sudjelovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objasnila je za DW da su same tvrtke mogle odlučiti kako će smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenika: neke su smanjile više, a neke manje od 10%. U konačnici su samo u 85% kompanija koje su bile uključene u studiju zaposlenici doista radili četiri, a ne pet dana u tjednu uz punu plaću.
Voditeljica istraživanja Julia Backmann komentirala je da se u mjerenju efekata skraćenja radnog tjedna znanstvenici nisu pouzdali isključivo u samoprocjene vlastitog blagostanja koje su dobili od zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stupanj aktivnosti, kvalitetu sna, pa čak i uzorke vlasi kose koja također pokazuje koliko je neka osoba bila pod stresom.
Osim što su provjeravali blagostanje zaposlenika, znanstvenici su u eksperimentu također pratili i produktivnost.
Naime, ključna pretpostavka zagovornika četverodnevnog radnog tjedna je da će zaposlenici biti odmorniji, bolje raspoloženi i motiviraniji na poslu ako rade dan, manje tako da će u konačnici produktivnost ostati ista ili čak biti veća nego ako rade pet dana.
Ove pretpostavke u njemačkom su se eksperimentu uglavnom ostvarile. Taj pilot-program pokazao je da su, unatoč smanjenju radnog vremena, prihodi i profiti tvrtki ostali stabilni ili su se čak povećali. Zaposlenici su doživjeli manje pritiska i osjećaja iscrpljenosti na radu.
Bili su čak fizički aktivniji u smislu da su prehodali više koraka dnevno od zaposlenika iz uobičajenih skupina, a također su u prosjeku spavali 38 minuta tjedno više. Pritom je subjektivan osjećaj zaposlenih bio da su imali više volje za rad i da su napravili više nego da su radili pet dana u tjednu.
Rješenje za manjak radne snage
Slično kao mnoge druge zemlje, uključujući Hrvatsku, Njemačka se suočava s nedostatkom radne snage, no umjesto da poveća broj radnih sati kako bi ublažila taj nedostatak, kao što je to učinila Grčka, ona je odlučila testirati model koji bi trebao potaknuti više ljudi da se zaposle te da budu produktivniji na poslu.
Analiza istraživanja pokazala je da bi kraći radni tjedan uistinu mogao smanjiti nedostatak stručne radne snage jer bi neki ljudi, koji sada ni ne traže posao, možda radili kada bi radni tjedan trajao samo četiri dana.
Carsten Meier, direktor tvrtke Intraprenor, rekao je za Bloomberg da je četverodnevni radni tjedan bio uspješan ne samo u privlačenju novih talenata već i u zadržavanju postojećih radnika. Zadovoljni zaposlenici bili su skloniji ostati u tvrtki, što je na neki način pomoglo u rješavanju problema manjka radne snage.
Dvojbe i neočekivani rezultati
No, rezultati nisu bili jednoznačni, kao što nisu bili ni postupci kompanija uključenih u eksperiment. Primjerice, neke kompanije promijenile su neke radne postupke: skratile su i optimizirale poslovne sastanke, a usto je svaka četvrta uvela nove digitalne alate u radu.
Neki stručnjaci upozorili su da je u istraživanju sudjelovalo tek četrdesetak tvrtki od gotovo 3.5 milijuna, koliko ih ima u Njemačkoj. Pretpostavka je da su se pozivima na sudjelovanje odazvale kompanije koje su već ionako razmišljale o skraćenju radnog tjedna. To bi moglo značiti da uzorak nije bio reprezentativan.
Osim toga, nisu svi rezultati ispunili očekivanja. Primjerice, broj dana bolovanja nije se smanjio u svim tvrtkama.
Učinak na okoliš također nije bio u skladu s očekivanjima. Naime, zagovornici kraćeg radnog tjedna ističu da se već smanjenjem broja putovanja na posao i s posla mogu značajno smanjiti emisije CO2 koje se stvaraju u transportu. Međutim, pokazalo se da je dobitak jednog slobodnog dana djelovao stimulativno na zaposlenike, tako da su mnogi trodnevni vikend iskoristili za duže izlete.
Pitanje trajnosti entuzijazma
Uz sve navedeno, ostaje otvoreno i pitanje bi li zaposlenici bili jednako entuzijastični za rad i kada bi četverodnevni radni tjedan postao svakodnevica, a ne eksperiment koji je trajao šest mjeseci. Naime, za očekivati je da su mnogi bili motivirani da dokažu da će biti efikasniji ako budu radili manje, što nije bilo teško ostvariti na kraće staze.
Neki su stručnjaci također upozorili da si ne mogu sve kompanije u svim vrstama posla priuštiti skraćivanje radnog tjedna. Primjerice, to je teže ostvariti u policiji, vatrogastvu, zdravstvu, medijima, školstvu i transportu.
Enzo Weber s Instituta za tržište rada na Sveučilištu Regensburg istaknuo je kako skraćenje radnog tjedna neminovno vodi većem radnom intenzitetu ako se u četiri dana mora obaviti ono što se inače radilo u pet.
Uvjeren je da će u tom rješenju također stradati socijalne spone te komunikacija i kreativnost djelatnika. “Sve te posljedice u tvrtkama se neće osjetiti odmah, nego srednjoročno”, smatra Weber.
Velik dio kompanija želi nastaviti
Rezultati su pokazali da čak 70% tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju želi i dalje omogućiti svojim zaposlenicima rad po novom, skraćenom modelu.
Slični eksperimenti sa sličnim rezultatima provedeni su i u Velikoj Britaniji. U toj zemlji većina tvrtki koje su sudjelovale odlučila je zadržati novi sustav rada.
Prema istraživanju Gallupa, čak 77% američkih radnika izjavilo je da bi četverodnevni radni tjedan od 40 sati mogao pozitivno utjecati na njihovu dobrobit ako bi bio uveden na njihovom radnom mjestu.
Protivljenje udruga poslodavaca
Skraćenom modelu uglavnom se protive udruge poslodavaca.
Primjerice, Britanska udruga poslodavaca (CBI) izrazila je zabrinutost da bi skraćivanje radnog tjedna moglo povećati operativne troškove i smanjiti konkurentnost tvrtki, posebno u sektorima gdje je prisutna stalna potreba za radnom snagom, poput zdravstva i proizvodnje. Prema njihovom stajalištu, četverodnevni radni tjedan možda bi doveo do potrebe za zapošljavanjem dodatnih radnika kako bi se održala ista razina proizvodnje, što bi financijski i logistički opteretilo manje poslodavce.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.