Španski premijer Pedro Sančez podigao je prašinu ovih dana jer je, idući stopama svog kolege iz Kanade Marka Karnija, pokazao zube čovjeku koji čezne za konstantnim laskanjem – američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Dok gotovo svi evropski lideri ćute, Sančez je izdvojio tri ključne posledice rata u Iranu: mnogo ljudi će stradati, svijet će biti dodatno destabilizovan, a ekonomske posljedice ogromne.
Karni je na Svetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu u januaru, staloženo i jasno istakao da je nastupila nova realnost zbog tadašnje Trampove ambicije o pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Jedini se suprotstavio Trampu, a njegov govor se i danas prepričava.
U jeku sve većih tenzija, umjesto pretnji trećim svetskim ratom, Sančez je iskoristio sličan pristup kako bi upozorio na goruće teme koje se tiču cijelog svijeta, ne samo Irana.
Sančez: Dužnost vlade je da štiti živote, a ne da profitira od globalnih sukoba
Nekoliko sati nakon što je Tramp zaprijetio da će prekinuti trgovinske odnose sa Španijom zbog odbijanja njene vlade da dozvoli upotrebu dve zajedničke baze u Andaluziji za napad na Iran, Sančez je rekao tri ključne stvari u svom svega 10 minuta dugom govoru:
još jedan rat na Bliskom istoku odnio bi brojne živote
dodatno bi destabilizovao svijet
ekonomske posljedice bi bile strašne
Najvažnija dužnost vlade, dodao je Sančez, jeste da štiti i unapređuje živote svojih građana, a ne da manipuliše ili profitira od globalnih sukoba.
– Apsolutno je neprihvatljivo da oni lideri koji nisu sposobni da ispune ovu dužnost koriste dimnu zavjesu rata da sakriju svoj neuspjeh i, usput, napune džepove odabranih – uvijek istih, jedinih koji profitiraju kada svijet prestane da gradi bolnice i počne da gradi rakete.
– Naivno je vjerovati da demokratije ili međusobno poštovanje među narodima mogu iznići iz ruševina. Ili misliti da je slepa i servilna poslušnost oblik liderstva… Nećemo biti saučesnici u nečemu što je loše za svijet i što je takođe protivno našim vrijednostima i interesima, samo iz straha od nečije odmazde – naglasio je španski lider misleći na Trampa.
Ma koliko otvoreno, glasno i jasno govorio, Sančez je, bar za sada usamljen. Dok je danska premijerka Mete Frederiksen dobila pohvale zbog okupljanja evropskih lidera protiv Trampovog pokušaja da prisvoji Grenland, on nije naišao na podršku evropskih kolega.
Iz razloga koji su ponekad domaći, ponekad globalni, ponekad ideološki, a ponekad praktični, njegove kolege u Berlinu, Parizu i Rimu nisu bile voljne ili nisu bile u stanju da se javno suprotstave Trampu, piše britanski list “Gardijan”.
Francuski pragmatizam
Francuski predsjednik Emanuel Makron jeste kontaktirao sa Sančezom u sredu, izrazio “evropsku solidarnost” i rekao da američko-izraelski napadi na Iran nisu u skladu sa međunarodnim pravom. Ali je isto tako rekao da iransko rukovodstvo snosi deo odgovornosti jer je, kako je dodao, kršilo međunarodno pravo svojim nuklearnim programom, finansiranjem terorističkih grupa i kršenjem ljudskih prava.
Makron, kojem je ostala još jedna godina na funkciji i koji se gotovo u potpunosti posvetio spoljnopolitičkim pitanjima, sada hoda po tankoj liniji pragmatizma. Dok pokušava da se predstavi kao lider koji traži izlaz iz krize, jasno je da ne želi da otvoreno protivreči Trampu.
Njemačka servilnost
Retorika njemačkog kancelara Fridriha Merca najviše se razlikuje od Sančezove: u nedelju, pred odlazak u Vašington zauzeo je izuzetno pomirljiv ton, dok je u utorak – kada je Tramp pred njim najavio planove da prekine trgovinu sa Španijom – podržao novi napad američkog lidera na Madrid da bi se kasnije pravdao kako Tramp “ne voli da ga ispravljaju pred kamerama” i da je u privatnim razgovorima branio Španiju.
Italijanski balans
Italijanska pozicija deluje namjerno nejasno. Premijerka Đorđa Meloni pokušava da jednom nogom ostane u Trampovom taboru – često se hvaleći ličnom i političkom bliskošću sa njim, a drugom u Evropi. Upravo ovo balansiranje je postalo prepoznatljivo obilježje njene spoljne politike, što se moglo primijetiti i u slučaju Trampovog trgovinskog rata i rata u Gazi