Demonstranti na Kubi opljačkali su zgradu Komunističke partije nakon protesta zbog naglog rasta cijena hrane i stalnih nestanaka struje, u rijetkom javnom iskazu nezadovoljstva, prenosi BBC.
Pet osoba je uhapšeno nakon što je mala grupa tokom noći na subotu vandalizirala kancelarije u centralnom gradu Morónu, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nezadovoljstvo među Kubancima raste jer se ostrvo suočava s čestim nestancima struje i nestašicama hrane, goriva i lijekova, što je dodatno pogoršano dugotrajnom američkom blokadom nafte.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel rekao je da su pritužbe i zahtjevi demonstranata „legitimni“, ali da se „nasilje i vandalizam koji ugrožavaju mir građana“ neće tolerisati.
Na mreži X je napisao da su dugotrajni nestanci struje razumljivo izazvali „veliku zabrinutost“, okrivljujući za to američku blokadu, za koju je rekao da je „okrutno pojačana posljednjih mjeseci“.
Protest se dogodio samo nekoliko sati nakon što je vlada u Havani potvrdila da su u toku razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se „dijalogom pronašla rješenja“ za razlike između dvije zemlje.
Díaz-Canel je u nacionalnom obraćanju u petak rekao da u zemlju tri mjeseca nije ušlo nikakvo gorivo zbog američke naftne blokade.
Američki predsjednik Donald Trump nije krio želju za promjenom vlasti na Kubi. U ponedjeljak je izjavio da je Kuba u „velikim problemima“ i zaprijetio „prijateljskim preuzimanjem“.
Trump je ranije rekao da će jednopartijska država biti „sljedeća“ nakon hvatanja njenog saveznika, venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, u januaru.
Od tada su Sjedinjene Države blokirale isporuke venezuelanske nafte – koja je pokrivala oko polovinu kubanskih energetskih potreba – i zaprijetile carinama svakoj zemlji koja bi prodavala naftu Kubi. Sve to dolazi uz već postojeći američki trgovinski embargo koji traje više od šest decenija.
Havana u velikoj mjeri zavisi od uvoznog goriva za proizvodnju električne energije, a naftna blokada dovela je već oslabljenу kubansku ekonomiju blizu kolapsa.
Kriza je pogodila odvoz smeća, hitne bolničke službe, javni prevoz i obrazovanje.
Državni list Invasor naveo je da je demonstracija u petak „u početku bila mirna“, ali je kasnije prerasla u „činove vandalizma“.
„Manja grupa ljudi gađala je kamenjem ulaz u zgradu i zapalila vatru na ulici koristeći namještaj iz recepcije.“
Meta napada bili su i drugi državni objekti, uključujući apoteku i državnu prodavnicu.
Snimci koji kruže društvenim mrežama navodno prikazuju kako se kamenjem razbijaju prozori dok ljudi uzvikuju „sloboda“, dok velika vatra gori nasred ulice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da „specijalizovane snage“ istražuju „akte vandalizma“.
Javno izražavanje nezadovoljstva na Kubi je rijetko. Iako ustav iz 2019. godine građanima daje pravo na protest, zakon koji bi definisao opseg tog prava još uvijek nije usvojen.
Nakon čestih nestanaka struje širom zemlje posljednjih sedmica, neki Kubanci protestuju tako što noću lupaju u lonce i šerpe na ulici ili kod kuće.
Glavni grad Havana, gdje nestanci struje ponekad traju i do 15 sati dnevno, postao je središte nedavnih protesta.
Prošle sedmice grupa studenata okupila se na Univerzitetu u Havani kako bi protestovala zbog prekida nastave izazvanih sve težom energetskom krizom.