Naučnici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku tačku preokreta povezanu sa emisijama štetnih gasova.
Koralni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo da ugrozi i živote stotina miliona ljudi, navodi se u novom izvještaju.
Izvještaj koji je sastavio međunarodni tim naučnika i konzervatora upozorava da je svijet “na ivici” i drugih opasnih prekretnica – od propadanja Amazonije i kolapsa glavnih okeanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktiku i Grenlandu, prenosi Jutarnji list.
“Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli”
“Više ne možemo da govorimo o tačkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi talas masovnog propadanja koralnih grebena već je započeo”, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Univerziteta u Ekseteru.
Istraživanje, koje je finansirao fond vlasnika “Amazona” Džefa Bezosa, okupilo je 160 naučnika iz 87 institucija i 23 zemlje, a njihova procena glasi: koralni grebeni dostigli su tačku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2°C.
Trenutno je svijet već na oko 1,4°C.
“Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, koralni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerama”, navodi se dalje u izvještaju.
Sada smo u neistraženom području
Koralni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim pitanjem njihove egzistencije ikad zabilježenim, a koje traje od januara 2023. godine.
Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, zbog čega naučnici tvrde da su grebeni sada “u neistraženom području”.
Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosistema.
Ali…
Ne slažu se svi naučnici da je kraj neizbježan.
Prof. Piter Mumbaj sa Univerziteta Kvinslend smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se korali mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2°C globalnog zagrijavanja.
“Koralni grebeni bi trebalo agresivno da djeluju na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu”, rekao je Mumbaj, upozorivši da ne smijemo stvoriti utisak da su grebeni već izgubljeni.
“Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koralnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti”, objasnio je on.
Slično misli i dr Majk Beret iz Svjetskog fonda za divlji život (World wildlife fond), koji kaže da je “očuvanje grebena sada važnije nego ikad”.
Ističe da postoje tzv. utočišta – područja gdje posljedice klimatskih promjena još nisu toliko izraženi – i da bi upravo ta mjesta trebalo hitno zaštititi.
“Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj bi uspjeli da stabilizujemo klimu”, kaže Beret.
Sljedeći na udaru glečeri i Amazonija
Lenton upozorava i da su zapadni Antarktik i Grenland “opasno blizu” svojih tačaka preokreta jer ubrzano gube led, što direktno pridonosi porastu nivoa mora.
Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5°C biće probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika, rekao je on.
Slično stanje je i u Amazoniji, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.
Ipak, izvještaj završava s tračkom optimizma, jer autoriu navode da se u društvu već događaju pozitivne tačke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.
“Trka je počela”, zaključuje Lenton, pa još dodaj: “Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje će donijeti dalje klimatske prekretnice.”