Nivo svjetskih mora nezaustavljivo raste, a najnovija studija upozorava da bi čitavi gradovi mogli nestati pod vodom u narednim decenijama. Porast mora više nije daleka prijetnja, već realna opasnost koja već sada ugrožava milione ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim područjima širom planete.
Nova, sveobuhvatna studija kanadskog Univerziteta McGill precizno prikazuje – zgradu po zgradu – razmjere opasnosti koja prijeti posebno državama Afrike, Jugoistočne Azije te Srednje i Južne Amerike.
„Svi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom nivoa mora, bilo da živimo pored okeana ili ne“, upozorio je Erik Galbrejt, istraživač sa Univerziteta McGill i koautor studije.
Tri scenarija potapanja
Studija objavljena u časopisu npj Urban Sustainability analizirala je čak 840 miliona zgrada pod tri scenarija porasta nivoa mora – od 0,5, 5 i 20 metara:
Porast od 0,5 metara doveo bi do poplava oko 3 miliona zgrada.
Porast od 5 metara potopio bi 45 miliona zgrada i uništio više od 80% građevina u pojedinim državama.
Scenarij od 20 metara ugrozio bi više od 130 miliona zgrada.
Autori ističu da ovi brojevi ne uključuju eroziju i olujne talase, što znači da je stvarna opasnost vjerovatno još veća.
Globalni efekti na ekonomiju i snabdijevanje
„Svi zavisimo od robe, hrane i goriva koje prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu nivoa mora. Poremećaj te infrastrukture mogao bi izazvati globalni ekonomski haos i krizu u lancima snabdijevanja hranom“, poručio je Galbrejt.
Spor, ali nezaustavljiv proces
Geofizičarka Natalija Gomez ističe da je porast nivoa mora spor, ali nepovratan rezultat globalnog zagrijavanja, koji će se osjećati stotinama godina.
Ekolog Džef Kardil dodaje da su neke zemlje daleko ranjivije od drugih – zavisno od geografije i načina urbanizacije.
U međuvremenu, interaktivne mape i modeli sada pomažu urbanistima da planiraju odbranu i prilagođavanje infrastrukture. Kako mora rastu brzinom od 4,5 milimetara godišnje, vrijeme za djelovanje se rapidno smanjuje.
„Ne možemo izbjeći barem umjeren porast nivoa mora. Što prije priobalne zajednice počnu da planiraju, veće su šanse da opstanu“, zaključuje Maja Vilard-Stepan, glavna autorka studije i stručnjakinja za zaštitu životne sredine sa Univerziteta Viktorija.