Autori studije Donella Meadows, Dennis Meadows, Jørgen Randers i William Behrens III. upotrijebili su za ono vrijeme revolucionarni računalni model World3 kako bi simulirali na koji način bi populacija, industrija, potrošnja resursa i zagađenje mogli rasti i utjecati jedni na druge do 2100. godine.
Studija je uobličena u knjigu Granice rasta, koja je prevedena na 30 jezika i prodana u više od 30 milijuna primjeraka.
Kolaps sredinom 21. stoljeća
Projekcija je predstavila nekoliko scenarija ovisno o tome hoće li i kako čovječanstvo reagirati na ograničenja rasta.
Najvažniji i najzloglasniji je scenarij u kojem će se politike i biznisi nastaviti ponašati kao da se ništa ne događa, tzv. “business as usual” (BAU), prema kojem će, ako se nastavi eksponencijalni rast potrošnje resursa, industrije i populacije, negdje između 2030. i 2050. doći do naglog kolapsa.
Što je model World3?
World3, na kojem je temeljena studija, model je dinamičkih sustava za računalnu simulaciju međudjelovanja pet varijabli: rasta populacije, industrijalizacije, zagađenja, proizvodnje hrane i potrošnje neobnovljivih resursa. Kombiniranjem ovih podataka znanstvenici su predvidjeli da bez značajnih promjena u globalnim politikama i ponašanju ljudska civilizacija neizbježno ide prema kolapsu.
Model je kasnije u više navrata nadograđivan i usavršavan.
Što je sve predvidjela studija?
Studija je identificirala nekoliko ključnih čimbenika koji bi mogli dovesti do kolapsa:
- Iscrpljivanje neobnovljivih resursa: Neodrživa potrošnja resursa poput fosilnih goriva i minerala mogla bi dovesti do smanjenja industrijske proizvodnje i ekonomskog rasta.
- Prekomjerno zagađenje: Nakupljanje zagađenja, uključujući emisije stakleničkih plinova, moglo bi uzrokovati ozbiljne ekološke probleme, poput klimatskih promjena, koje negativno utječu na poljoprivredu i ljudsko zdravlje.
- Prenapučenost: Rast populacije povećava potražnju za resursima i uslugama, što opterećuje ekosustave i infrastrukturu.
- Smanjenje poljoprivredne proizvodnje: Degradacija tla, gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene mogli bi smanjiti sposobnost proizvodnje hrane, što bi moglo dovesti do nestašica i povećanja cijena (grafikon dolje).
Kritike i ismijavanja
Iako su autori naglasili da njihova predviđanja nisu proročanstva, već upozorenja na moguće smjerove u razvoju ljudskih sustava, studija je izazvala snažne reakcije. Dok je dio znanstvenih i političkih krugova prihvatio nalaze vrlo ozbiljno, brojni mediji, poduzetnici i ekonomisti ismijali su studiju, osobito 1970-ih.
Kritičari su tvrdili da su modeli previše pojednostavljeni, da ne uzimaju u obzir ljudsku inovativnost i prilagodljivost te da se temelje na “katastrofičarskom” pristupu.
Jedan od glasnijih kritičara bio je ekonomist Julian Simon, koji je tvrdio da su temeljni koncepti na kojima se zasnivaju scenariji iz Granica rasta pogrešni jer se sama ideja o tome što čini “resurs” mijenja kroz vrijeme.
Kao ilustraciju naveo je primjer drva, koje je bilo glavni materijal za izgradnju brodova sve do 1800-ih, kada su se oni počeli konstruirati od željeza. Istaknuo je da je zabrinutost zbog mogućih nestašica drva postojala još od 1500-ih.
Pozitivni osvrti i potvrde studije
No, kroz godine i desetljeća studija je također nailazila na pozitivne revalorizacije i potvrde.
Autori originalnog izvještaja objavili su 1992. ažurirano izdanje studije pod nazivom Beyond the Limits, koje je pokazalo da se mnoge izvorne projekcije ostvaruju.
2004. objavljeno je još jedno ažuriranje nazvano Limits to Growth: The 30-Year Update, koje je pokazalo da stvarni podaci prate najgori scenarij, BAU. Donella Meadows i njezini kolege naglasili su da će se bez značajnih promjena kolaps dogoditi oko 2040. te da su njegovi znaci posvuda.
“Razina mora porasla je za 10-20 cm od 1900. godine. Većina ledenjaka izvan polarnih područja se povlači, a površina i debljina arktičkog morskog leda smanjuje se tijekom ljeta.
Godine 1998. više od 45% svjetskog stanovništva živjelo je s prosječnim dohotkom od 2 dolara na dan ili manje. Istovremeno je najbogatijih 20 posto raspolagalo s 85% globalnog BDP-a. Jaz između bogatih i siromašnih i dalje se povećava.
Godine 2002. Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a procijenila je da je 75% svjetskih oceanskih ribolovnih područja bilo iskorištavano do granice ili preko nje. Prva globalna procjena gubitka tla, temeljena na istraživanjima stotina stručnjaka, pokazala je da je 38% – gotovo 1.4 milijarde hektara – trenutačno korištenog poljoprivrednog zemljišta degradirano.
Pedeset i četiri zemlje zabilježile su pad BDP-a po stanovniku tijekom u razdoblju od 1990. do 2001. godine”, upozoravaju autori u sažetku izvješća.
2014. Club of Rome objavio je izvješće pod vodstvom Uga Bardija koje je također potvrdilo ranije nalaze, s posebnim naglascima na iscrpljivanju resursa i potrebi za tzv. kružnim gospodarstvom.
2020. Gaya Herrington, ekonomistica i stručnjakinja za održivi razvoj u globalnoj konzultantskoj kući KPMG u SAD-u, provela je nezavisnu analizu stvarnih podataka i pokazala da su predviđanja iz Granica rasta i dalje zapanjujuće točna te da slijedi scenarij BAU.
2023. Arjuna Nebel, profesor na Tehničkom sveučilištu Köln i član Instituta za obnovljive izvore energije (CIRE), te njegovi suradnici ažurirali su parametre modela World3 koristeći empirijske podatke do 2022. Rezultati su pokazali da simulacije i dalje ukazuju na scenarij prekoračenja i kolapsa u nadolazećim desetljećima, slično originalnom scenariju BAU.
Konačno su 2024. MIT i LADbible proveli nezavisne analize u kojima su najnoviji računalni modeli potvrdili da će, ako se ne dogodi velika promjena, do kolapsa doći oko 2040., uz ozbiljne ekonomske i društvene posljedice.
World3 ipak nije proročanstvo
Vedrana Pribičević, viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, upozorava da je model deterministički, a ne stohastički, što znači da ne uzima u obzir neizvjesnost, iznenadne šokove ni raspon mogućih ishoda.
“Time ipak zanemaruje ključne elemente realnog svijeta – prilagodljivost, inovacije i tržišne mehanizme”, ističe Pribičević.
“William Nordhaus, dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije za rad na integraciji klimatskih promjena u makroekonomsko modeliranje, upozoravao je da World3 pretjerano pojednostavljuje ekonomske procese, isključuje ulogu cijena i podcjenjuje tehnološki napredak.
Za razliku od toga, suvremeni stohastički modeli koji se koriste i u klimatologiji i ekonomiji omogućuju analizu vjerojatnosti različitih scenarija. World3 je važan kao upozorenje, ali njegove projekcije ne treba tumačiti kao proročanstva”, poručuje naša ekonomistica.
Index