Roj od desetak hiljada zemljotresa koji je početkom ove godine pogodio područje u blizini grčkog ostrva Santorini bio je uzrokovan protokom rastaljene stijene kroz podzemni kanal, otkrili su naučnici. Koristeći se fizikom i vještačkom inteligencijom, uspjeli su precizno utvrditi šta je tokom tri mjeseca uzrokovalo više od 25.000 podrhtavanja tla koja su se kretala horizontalno kroz Zemljinu koru, piše BBC.
Seizmički nemiri uplašili stanovnike
Seizmička aktivnost ispod grčkih ostrva Santorini, Amorgos i Anafija započela je u januaru 2025. godine. Ostrva su doživjela desetine hiljada potresa, od kojih su mnogi bili jači od magnitude 5.0 i mogli su se osjetiti. Događaji su izazvali zabrinutost među lokalnim stanovništvom i podstaknuli brojne turiste na odlazak. Mnogi su strahovali da bi obližnji podmorski vulkan Kolumbo mogao eruptirati ili da je riječ o uvodu u veći potres, poput onog razornog magnitude 7,7 koji je pogodio istu regiju 1956. godine.
Kretanje magme duboko ispod mora
Naučnici, čija su otkrića objavljena u časopisu Science, izradili su 3D kartu Zemlje oko Santorinija. Svako podrhtavanje iskoristili su kao virtuelni senzor, a zatim su pomoću vještačke inteligencije analizirali obrasce povezane s njima. Tim je otkrio da je događaj pokrenut horizontalnim kretanjem magme kroz kanal dug 30 km, smješten više od 10 km ispod morskog dna između Santorinija i Anydrosa. Istraživači procjenjuju da bi volumen magme koja se kretala kroz koru mogao ispuniti 200.000 olimpijskih bazena. Te takozvane magmatske intruzije probijale su se kroz slojeve stijena, pokrećući hiljade podrhtavanja.
Glavni autor studije, Anthony Lomax, istraživački geofizičar, objasnio je: “Podrhtavanja djeluju kao da imamo instrumente duboko u Zemlji, i ona nam nešto govore. Kada analiziramo obrazac koji ti potresi stvaraju u našem 3D modelu Zemlje, to se vrlo, vrlo dobro podudara s onim što očekujemo za horizontalno kretanje magme.”
Da li je opasnost prošla?
Istraživači kažu da se za sada čini da je aktivnost gotova. “Magma je ostala prilično duboko – na više od 8 km dubine – u kori”, objasnio je dr Stephen Hicks s UCL-a. “Znamo da magma može izroniti i eruptirati na površini u roku od nekoliko sati do nekoliko dana, ali budući da se aktivnost sada smirila, možemo biti gotovo sigurni da se talina na kraju zaglavila i ohladila duboko u kori.”
Ipak, vulkani mogu ući u dugotrajne faze nemira i nepredvidivosti koje mogu trajati godinama, što je pokazala i nedavna vulkanska aktivnost na jugozapadu Islanda. Naučnici ističu kako bi kombinacija vještačke inteligencije i fizike mogla transformisati praćenje, razumijevanje, pa čak i predviđanje vulkanske aktivnosti, čime bi se povećala sigurnost ljudi u seizmički aktivnim dijelovima svijeta.
“Na kraju, ovo bi se moglo koristiti kao alat za predviđanje”, zaključio je dr Hicks. Kad god vidimo skup potresa, “to su podaci koji se mogu koristiti za utvrđivanje najvjerojatnijeg uzroka”, prenosi Index.