Svi se ponekad osjećamo kao da nam dan jednostavno nije dovoljno dug. Sada su naučnici potvrdili da to nije samo osjećaj – dani zaista postaju kraći. Iako gubitak od nekoliko milisekundi nije razlog za brigu, nova knjiga Circular Motion zamišlja zastrašujući scenarij u kojem se Zemlja „vrti izvan kontrole“, a naučnici objašnjavaju koje bi bile stvarne posljedice takve globalne katastrofe.
Prema podacima naučnika, 9. jula, 22. jula i 5. augusta ove godine dani su bili između 1,3 i 1,51 milisekundu kraći od standardnog 24-satnog dana. Iako tačan razlog još nije poznat, mogući uzroci su promjene u atmosferi, otapanje ledenjaka, kretanje Zemljine jezgre i slabljenje magnetskog polja.
Šta bi se dogodilo da se Zemlja „vrti izvan kontrole“?
U novom romanu Alexa Fostera, rotacija Zemlje se ubrzava, a dani traju 23 sata, zatim 20, dok na kraju ne potraju samo dva sata, što pokreće globalnu katastrofu.
Ako bi se rotacija Zemlje zaista ubrzala, stručnjaci objašnjavaju da bi to uzrokovalo centrifugalni efekat zbog kojeg bi se stvari počele udaljavati od osi planeta. Okeani bi se počeli izvijati oko ekvatora, dajući Zemlji oblik dijamanta s nagnutim sjevernim i južnim hemisferama. Voda povučena iz polarnih regija uzrokovala bi plićanje Arktičkog okeana i potopila ekvatorijalnu regiju. Čak bi i kopno oko ekvatora bilo izloženo znatno većoj opasnosti od tsunamija i poplava.
Duncan Agnew, profesor geofizike sa Univerziteta u Kaliforniji, rekao je da bi „najveće promjene bile u plimi i oseki okeana“. Brža rotacija planeta ubrzala bi i kretanje tektonskih ploča, što bi dodalo geološki stres i uzrokovalo „mnogo potresa“, dodao je profesor.
Ubrzana rotacija bi stvorila ekstremne vremenske uvjete i smanjila gravitaciju
Nije samo plima problem. Astronom dr. Sten Odenwald iz NASA-e upozorio je da bi i vremenske prilike postale ekstremnije. Kako se planet brže okreće, prividna sila poznata kao Coriolisov efekat, koja uraganima daje vrtnju, intenzivira se. „Uragani bi se brže vrtjeli i nosili bi više energije“, rekao je Odenwald.
Što se tiče gravitacije, brža rotacija Zemlje poništavala bi gravitacijsku silu. „Što se Zemlja brže okreće, to će se više poništavati gravitacija i osjećat ćete se lakše“, napisao je Alex Foster u časopisu New Scientist. Na kraju bi centrifugalna sila nadvladala gravitaciju, što bi uzrokovalo da objekti budu bačeni u svemir.
Naravno, kraći dani utjecali bi i na ljude. Mnogi sateliti više ne bi bili ispravno pozicionirani, što bi poremetilo internetske i TV komunikacije, a ljudi bi imali manje vremena za spavanje. Naš unutrašnji sat, cirkadijalni ritam, koji je usklađen s 24-satnim danom, bio bi poremećen, što bi moglo uzrokovati fizičke i mentalne probleme.
Je li to uopće moguće? Naučnici umiruju javnost
Uprkos zastrašujućem scenariju iz romana, naučnici umiruju javnost. Profesor Agnew je za Daily Mail rekao da je premisa knjige „osobito apsurdna“ i da se „ne može dogoditi, a ništa slično nije nikada primijećeno kod nijednog planeta ili zvijezde“.
Dr. Judah Levine, iz američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), također je doveo u pitanje koliko je radnja knjige povezana s „realnom fizikom“. Rekao je da ako bi se rotacija Zemlje ubrzala, nešto drugo bi moralo izgubiti kutni moment, „možda orbita Mjeseca. To je temeljno načelo“, dodao je Levine. Ako bi se to dogodilo, Mjesec bi se približio Zemlji, a efekti plime postali bi mnogo jači i češći.
Zapravo, rotacija Zemlje se dugoročno sve više usporava, ali ta promjena je vrlo postupna. „Prije milijardu godina dan je trajao možda 19 sati“, rekao je profesor Agnew. „Da ste se vratili u vrijeme dinosaura, vjerovatno ne biste primijetili da je dan kraći za 30 minuta.“