Znanstvenici smatraju da su lančano povezana izumiranja neizbježna i
predviđaju da će ekosustavi doživjeti prosječan gubitak bioraznolikosti
između šest i 10 posto do 2050., ovisno o različitim scenarijima emisija
ugljika, po istraživanju čiji su rezultati objavljeni u petak u
časopisu Science Advances.
Do 2100. gubitak životinja i biljaka mogao bi porasti na čak 27
posto, upozoravaju znanstvenici koji su u istraživanju koristili
virtualne Zemlje da bi mapirali tisuće prehrambenih mreža.
Znanstvenici su objavili da njihovi modeli sugeriraju da će se
najveće promjene dogoditi prije sredine stoljeća, predviđajući da bi
“najteže razdoblje za prirodne zajednice moglo biti neminovno i da će
idućih nekoliko desetljeća biti odlučujuće za budućnost globalne
bioraznolikosti”.
S obzirom na to da je život na Zemlji ugrožen zbog uništavanja
prirode ljudskim djelovanjem, prekomjernog iskorištavanja prirodnih
resursa i zagađenja, znanstvenici su upozorili da milijun vrsta prijeti
izumiranje, što po mnogima nagovješćuje šesto masovno izumiranje na
planetu.
Vjeruje se da će klimatske promjene dramatično ubrzati te gubitke
zbog ekstremnih vremenskih prilika, promjena u ponašanju i staništima.
No autori novog istraživanja rekli su da prethodni modeli nisu uključili
procjene za povezana izumiranja međuovisnih vrsta zbog “efekta
kaskade”.
Znanstvenici u Australiji i Europi izradili su stotine virtualnih
Zemlji s po više od 33.000 vrsta kralježnjaka u tisućama prehrambenih
lanaca širom planeta, “golemu računalnu mrežu ‘tko jede koga'”, rekao je
jedan od autora istraživanja, Corey Bradshaw, profesor na Sveučilištu
Flinders.
“Sustavi za održavanje na životu”
Virtualni svjetovi omogućili su znanstvenicima da prate kako se vrste
kreću i prilagođavaju novim uvjetima u okolišu te implikacije za
izumiranja pojedinih vrsta. Utvrdili su da će klimatske promjene biti
odgovorne za najveći postotak izumiranja.
“Ako pogledate kroz prozor za 87 godina, u prosjeku ćete vidjeti
gotovo 30 posto manje životinjskih vrsta nego danas ako sve bude po
starom”, rekao je Bradshaw za AFP. Istraživanje je utvrdilo da najveća
prijetnja postoji na mjestima s najvećom bioraznolikošću – 36
visokoranjivih područja s najviše jedinstvenih vrsta.
“To je zato što erozija prehrambenih mreža bogatih vrstama čini
biološke zajednice osjetljivima za buduće šokove”, rekao je Bradshaw i
dodao da je “riječ o tome da bogati gube svoje bogatstvo najbrže”.
Istraživanje je objavljeno u trenutku kada UN-ov summit u Montrealu
pokušava zaključiti povijesni “mirovni sporazum s prirodom” i stati na
kraj nekontroliranom uništavanju prirode. Globalni napori da se ograniči
globalno zagrijavanje često bacaju u drugi plan napore da se zaustavi
uništavanje prirode, ali stručnjaci sve više upozoravaju da su dvije
krize neodvojivo povezane.
“Gubitak bioraznolikosti zbog klimatskih promjena na puno je načina
daleko ozbiljniji od onoga što će klimatske promjene učiniti ljudskim
društvima jer je bioraznolikost temelj sustava za održavanje života na
Zemlji koji čini naše živote mogućima”, rekao je Bradshaw, ističući da
su zbog toga hitno potrebne politike za veliko i brzo smanjenje emisija
stakleničkih plinova.