Sjevernoatlantski savez (NATO) razmatra osnivanje fonda za oružje od 100 milijardi dolara koji bi savezu omogućio nastavak pomoći Ukrajini.
Tako bi bilo u slučaju da bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp ponovo postane predsjednik, piše Telegraf (The Telegraph).
Ako bi se stvorio takav fond, NATO bi preuzeo kontrolu nad pojedinačnim donacijama zemalja koje podržavaju Ukrajinu. Da bi se formirao takav fond, članice NATO-a iz Evrope bi vjerovatno morale da povećaju količinu novca i zalihe naoružanja koje su spremne da pošalju Ukrajini. Zvaničnici smatraju da bi to Trampu odgovaralo, odnosno da bi se u tom slučaju manje ljutio.
Trampovi saveznici u Američkom kongresu ne dozvoljavaju američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu da pošalje novi paket pomoći Ukrajini, a Tramp redovno kritikuje članice NATO-a jer smatra da ne troše dovoljno novca na odbranu. Postoje zvaničnici koji strahuju da bi Tramp mogao prestati da pomaže Ukrajini ako pobjedi na predsjedničkim izborima u novembru.
Promjena politike donatora
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je članicama te alijanse da će donatorska politika NATO-a morati da se promjeni kako bi “zaštitila pomoć Ukrajini od političkih promjena”. Prećutno je priznanje da nije izvjesno da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.
O fondu za oružje se još uvijek razgovara, ali zvaničnici očekuju da će Evropa željeti da finansira većinu dugoročnog paketa pomoći. “To bi trebalo da bude neka vrsta fondacije, ali svako ko u nju uplaćuje mora da odobri raspodjelu sredstava iz fondacije”, rekao je visoki diplomata NATO-a. “To rješava problem podjele tereta”, dodao je diplomata.
Međutim, ako bi NATO počeo da daje oružje Ukrajini, Moskva bi to vidjela kao eskalaciju rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta pokušavao da taj rat predstavi kao pokušaj Rusa da zaustave širenje NATO-a.
Prelazak crvene linije
Nekoliko članica Saveza je reklo da bi osnivanje takvog fonda značilo prelazak “crvene linije” koju neke članice do sada nisu htjele da pređu. “Ako to želimo da uradimo, moramo da pređemo Rubikon, što znači da će NATO igrati ulogu u koordinaciji slanja pomoći Ukrajini”, rekao je jedan visoki diplomata.
Ukoliko se uspostavi pomenuti fond, komandanti NATO-a bi preuzeli kontrolu nad kontakt-grupom za Ukrajinu, koja obuhvata više od 50 zemalja, i koordinirali bi isporuku naoružanja Kijevu. Tu operaciju trenutno vode Amerikanci.
Novac iz fonda bio bi potrošen na nadogradnju ukrajinske vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnika. Plan je da se najavljenih 100 milijardi dolara potroši u narednih pet godina.
Fond mnogi vide kao “most” na putu ka ulasku Ukrajine u NATO, međutim američki zvaničnici su rekli da fond i put ka članstvu Ukrajine u Alijansi neće biti predstavljeni na sastanku članica NATO-a koji će se održati u julu u Vašingtonu.
Ključ za distribuciju
Stoltenberg je rekao da će novac biti uložen u fond prema “zajedničkom ključu raspodjele”. To bi trebalo da pokaže kritičarima u Vašingtonu da će doprinos evropskih zemalja biti adekvatan. Prema jednoj varijanti, Nemačka bi pokrila 16 odsto troškova fonda, Velika Britanija 11, a Francuska 10. Amerika bi trebalo da pokrije najviše 16 odsto troškova. Baltičke zemlje su predložile da bi iznos novca koji se šalje Ukrajini mogao dodatno da se poveća ako članice NATO pristanu da potroše najmanje 0,25 odsto svog BDP-a na pomoć Kijevu.
Članovi američke Republikanske partije koji podržavaju Donalda Trampa tvrde da Amerika ne bi trebalo da šalje novi paket pomoći Ukrajini dok Evropa ne pokaže da je spremna više da pomogne Kijevu. Nekoliko članova Republikanske partije ne dozvoljavaju Kongresu SAD da odobri novi paket pomoći Ukrajini, ali zahtevaju da se donese zakon koji bi pomogao Americi da suzbije ilegalnu imigraciju.
Ukrajinski i američki zvaničnici tvrde da Ukrajina nema dovoljno municije jer joj SAD nisu poslale taj paket pomoći i da zato Rusi pobjeđuju na prvim linijama fronta.
Telegraf piše da bi ključni igrači željeli da preciziraju detalje fonda uoči predstojećeg samita NATO-a u Vašingtonu, kojim će biti obilježena 75. godišnjica osnivanja Alijanse i uoči eventualne Trampove pobjede na predsjedničkim izborima u SAD.
Kako bi pridobio naklonost Amerikanaca, ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom biće rečeno da prihvati sporazum, iako ne obećava da će Ukrajina postati članica NATO-a.
Ovakav razvoj događaja sugeriše da Zapad vjeruje da će se rat između Ukrajine i Rusije nastaviti još nekoliko godina.