Lihtenštajn, jedna od najmanjih i najbogatijih zemalja na svijetu, razmatra strožiju kontrolu nad stotinama trustova povezanih s Rusijom nakon što su ih njihovi upravitelji napustili zbog straha od američkih sankcija, objavio je Reuters pozivajući se na više upućenih izvora.
Riječ je o ozbiljnoj destabilizaciji ključnog sektora finansijskog sistema kneževine, u čijem je centru industrija trustova, tradicionalno korištena za zaštitu i upravljanje velikim bogatstvom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije brojnim ruskim oligarsima, uključujući Vladimira Potanina i Genadija Timčenka, te strukturama u Lihtenštajnu koje su s njima povezane.
U strahu od mogućih posljedica, mnogi su direktori trustova podnijeli ostavke, ostavljajući više stotina finansijskih struktura bez nadzora. Prema navodima sagovornika Reutersa, riječ je o sistemskom povlačenju upravitelja, koje je rezultiralo zamrzavanjem značajnog dijela ruske imovine.
Lihtenštajnski dužnosnik potvrdio je da su pogođena 475 trusta, od kojih se za 350 traže novi upravitelji. Četrdeset trustova trenutačno se likvidira, dok su pokušaji imenovanja likvidatora za preostalih 85 bili neuspješni.
Ove strukture često uključuju globalno raspršenu imovinu – od nekretnina i luksuznih jahti do finansijskih ulaganja – čije je upravljanje sada pravno blokirano. Vlasti razmatraju centralizaciju upravljanja napuštenim trustovima te dodatno pooštravanje regulatornog nadzora.
Industrija trustova ključna je za finansijski sektor Lihtenštajna, čija se vrijednost procjenjuje na oko 770 milijardi švicarskih franaka (oko 930 milijardi američkih dolara).
Lokalne banke, iako neimenovane, također su pogođene ovom krizom. Poseban izazov predstavljaju moguće američke mjere koje bi mogle ograničiti pristup dolarima, čime bi se otvorila vrata širem financijskom poremećaju.
Radi se o najvećoj destabilizaciji od 2008. godine, kada je curenje podataka iz banke LGT – u vlasništvu kraljevske porodice – otkrilo razmjere međunarodnog izbjegavanja poreza.
Lihtenštajn nastoji upravljanje krizom iskoristiti i kao sredstvo u diplomatskim pregovorima. Prema Reutersovim izvorima, vlasti u Vaduzu vjeruju da bi njihova ažurnost u provođenju sankcija mogla pomoći u pregovorima o smanjenju novih američkih carina na izvoz.
U međuvremenu, vlasti sarađuju s međunarodnim partnerima i naglašavaju da imovina trustova neće biti vraćena osobama koje se nalaze na popisima sankcioniranih.
Lihtenštajn, smješten između Švicarske i Austrije, koristi švicarski franak i ima pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije. Zemlja je nekoć imala oko 80.000 trustova; danas ih je preostalo približno 20.000 – što znači da na svakih dvoje stanovnika dolazi jedan trust.
Pritisak koji sada osjeća kneževina dio je šireg trenda. Slične napore za ograničavanje ruskog kapitala poduzele su i susjedne zemlje, posebno Austrija i Švicarska, koje se također nalaze pod pojačanim nadzorom Washingtona