Nakon sastanka predstavnika Danske i Sjedinjenih Američkih Država u Bijeloj kući, na kojem je američki predsjednik Donald Trump ponovo istakao interes za preuzimanje Grenlanda, pojedine zemlje Evropske unije najavile su slanje vojnih snaga na taj strateški važan arktički teritorij.
Razgovori, u kojima su učestvovali američki potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marco Rubio i danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, nisu donijeli konkretan dogovor, ali su dodatno zaoštrili odnose između saveznika. Danska je jasno poručila da su američke ambicije prema Grenlandu „potpuno neprihvatljive“.
Ubrzo nakon sastanka, Njemačka je potvrdila da će na Grenland uputiti izvidnički tim čiji je zadatak procjena sigurnosnih uslova i mogućnosti jačanja vojne prisutnosti u saradnji s Danskom. Iz Berlina naglašavaju da je riječ o ograničenoj misiji i isključivo defanzivnoj mjeri.
Švedska je saopćila da je spremna poslati svoje oružane snage na Grenland ukoliko Danska to zvanično zatraži, dok je Francuska najavila otvaranje konzulata na tom teritoriju i jačanje političke i sigurnosne prisutnosti.
Danske vlasti poručuju da se svako vojno jačanje na Grenlandu provodi u bliskoj saradnji sa saveznicima, uz poštivanje postojećih međunarodnih sporazuma. Grenlandske vlasti ističu da su otvorene za veću saradnju sa SAD-om, ali odlučno odbacuju bilo kakvu mogućnost promjene suvereniteta.
Grenland, iako rijetko naseljen, ima izuzetno važan geopolitički položaj zbog kontrole arktičkih pomorskih ruta i sistema ranog upozorenja, zbog čega se posljednjih mjeseci nalazi u fokusu velikih sila.