Više temperature i više ugljen-dioksida povećavaju nivoe arsena, opasnog teškog metala, pokazuje novo istraživanje.
Riža, najviše konzumirana žitarica na svijetu, postaće sve toksičnija kako se atmosfera zagrijava i kako emisije ugljen-dioksida rastu, potencijalno dovodeći milijarde ljudi u rizik od raka i drugih bolesti, pokazuje novo istraživanje objavljeno u srijedu u časopisu The Lancet.
Riža, koji se svakodnevno konzumira širom svijeta i uzgaja globalno, s pravom se smatra najvažnijom osnovnom namirnicom planete – polovina svjetske populacije zavisi od nje za većinu svojih prehrambenih potreba, posebno u zemljama u razvoju, piše Inside Climate News.
Međutim, način na koji se riža uzgaja – uglavnom potopljena u vodenim poljima – i njena visoka poroznost znače da može apsorbovati neobično visoke nivoe arsena, snažnog kancerogenog toksina koji je posebno opasan za bebe.
Lujis Ziska, fiziolog biljaka i vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija, proučava rižu već tri decenije, a posljednjih godina fokusira se na to kako klimatske promene smanjuju nutritivne vrijednosti osnovnih namirnica, uključujući rižu. Udružio se sa istraživačima iz Kine i SAD-a da sprovede prvo ovakvo istraživanje, koje je ispitivalo kako različite vrste riže reaguju na povećane temperature i nivoe CO2 – oba faktora koji će, prema naučnim prognozama, rasti usljed emisija stakleničkih gasova izazvanih ljudskim aktivnostima. Studija je objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health.
„Prethodna istraživanja su se bavila pojedinačnim faktorima – nekima CO2, nekima temperaturom – ali ne oba zajedno i ne sa širokim spektrom genetskih vrsta pirinča“, kaže Ziska. „Znali smo da temperatura sama može povećati nivoe arsena, a CO2 donekle. Ali kada smo ih kombinovali – vau, to je bilo nešto što nismo očekivali. Govorimo o osnovnoj hrani koju milijarda ljudi jede svaki dan, i bilo kakav efekat na toksičnost imaće ogroman uticaj.“
Tokom šest godina, Ziska i veliki tim saradnika iz Kine i SAD-a uzgajali su pirinač u kontrolisanim uslovima, izlažući ga različitim nivoima CO2 i temperature. Otkrili su da se, kada oba faktora rastu (u skladu sa klimatskim prognozama), povećava i nivo ukupnog i anorganskog arsena u zrnu pirinča.
Arsen se prirodno nalazi u nekim namirnicama (kao što su riba i školjke), kao i u vodi i zemljištu.
Anorganski arsen, koji dolazi iz industrijskih materijala, prodire u vodu – uključujući onu koja se koristi za potapanje pirinčanih polja.
Pirinač lako zarasta korovom i drugim biljkama, ali ima jednu prednost: dobro uspijeva u vodi. Poljoprivrednici klijaju sjeme, zatim sadnice sade u vlažno zemljište i potom poplave polja. Ta voda sprečava rast korova, ali omogućava pirinču da napreduje. Međutim, pirinač tada apsorbuje sve iz vode – uključujući arsen, bio on prirodnog porekla ili ne. Većina pirinča u svijetu se uzgaja na ovaj način.
Novo istraživanje pokazuje da će klimatske promejne dodatno povećati te nivoe.
„U riži se, zbog složenih biohemijskih procesa u zemljištu, s porastom temperature i CO2 povećava i anorganski arsen“, objašnjava Ziska. „A upravo taj anorganski arsen predstavlja najveći zdravstveni rizik.“
Izloženost anorganskom arsenu povezuje se sa rakom kože, bešike i pluća, srčanim oboljenjima i neurološkim problemima kod beba. Istraživanja su pokazala da u dijelovima svijeta gdje je potrošnja pirinča visoka, anorganski arsen značajno povećava rizik od raka.
Ziska i njegov tim koristili su podatke iz svojih terenskih eksperimenata i, na osnovu podataka o potrošnji po glavi stanovnika u sedam azijskih zemalja koje najviše konzumiraju pirinač, projektovali koliko bi se rizik od bolesti mogao povećati. U svih sedam zemalja – Vijetnam, Indonezija, Kina, Bangladeš, Filipini, Mjanmar i Indija – zabilježen je porast rizika.
„Postoji toksični efekat klimatskih promjena u vezi sa jednom od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu“, rekao je Ziska. „A upravo količina konzumacije određuje koliko ste ranjivi na taj efekat.“
Već je poznato da pirinač može sadržati visoke nivoe arsena i regulatorna tijela su predlagala granice izloženosti, posebno za bebe koje su najosjetljivije i često konzumiraju pirinčane proizvode. Ova nova istraživanja trebalo bi dodatno da podstaknu vlasti da uvedu strožije propise. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) nikada nije odredila dozvoljene granice arsena u hrani.
Autori takođe ukazuju na moguće mjere koje bi mogle smanjiti izloženost – uključujući uzgoj sorti pirinča koje slabije apsorbuju arsen i edukaciju potrošača o alternativama.
„Pirinač je oduvek bio hrana kod koje je arsen problem – a klimatske promjene to samo pogoršavaju“, rekao je Keeve Nachman, jedan od autora izveštaja i profesor sa Univerziteta Džons Hopkins, dugogodišnji istraživač zdravstvenih rizika u vezi s proizvodnjom hrane. „Ovo je još jedan razlog za intervenciju – da se kontroliše izloženost ljudi. Najvažnija stvar koju možemo da uradimo je sve što je u našoj moći da usporimo klimatske promjene.“