Helle Thorning-Schmidt, premijerka Danske
Dok se Evropa bori sa ekonomskom stagnacijom, centar-lijevo stranke širom kontinenta gube tlo pod nogama. Ali Helle Thorning-Schmidt, vođa danskih socijal-demokrata, odskače od trenda osvajajući vlast za svoj lijevi blok 15. septembra ove godine, pobijedivši vladajuću koaliciju Larsa Lokkea Rasmussena. Tokom kampanje, ova majka dvoje djece obećala je da će zaustaviti mjere štednje, uvesti poreze za bogate i ojačati ekonomiju povećanom javnom potrošnjom. Međutim, nema izgleda da će Thorning-Schmidt mnogo odstupati od stroge anti-imigrantske politike koju su uspostavili njeni prethodnici, a koji su bili u alijansi sa anti-islamskom Danskom narodnom strankom. Pobjeda njenog lijevog bloka je prva u Skandinaviji od užasnog masakra koji je u julu ove godine u Norveškoj počinio ekstremni desničar Anders Breivik.
Yingluck Shinawatra, premijerka Tajlanda
Kritičari kažu da je jedina politička kvalifikacija Yingluck Shinawatra to što je najmlađa sestra prognanog premijera Thaksina Shinawatra. To nije daleko od istine. Yingluck, koja je studirala državnu administraciju na državnom univerzitetu u Kentakiju, provela je veći dio svog života radeći za kompaniju za promet nekretninama koju je osnovao Thaksin. Ali 17. maja postala je slavna širom države nakon što ju je stranka Pheu Thai, koja podržava Thaksina, izabrala za svoju liderku. Samo dvije sedmice kasnije, 3. jula, njena stranka osvojila je 265 od 500 mjesta u parlamentu, a 5. avgusta tajlandski parlament je potvrdio njen izbor za premijerku. Pored toga što će se morati boriti protiv mišljenja da njen brat upravlja državom iz izgnanstva, Yingluck sada mora održati svoja populistička obećanja — povećanje minimalne plate, besplatan javni wi-fi i tablet PC za svakog đaka — a da to ne ide na štetu privrede. Takođe će morati upravljati osjetljivim odnosom između Tajlanda i Kambodže, kao i pokušati pomiriti Crvene košulje, pristalice Thaksina, i anti-vladine Žute košulje, koji su pomogli da se sruši vlada njenog brata.
Angela Merkel, njemačka kancelarka
Najuticajnija političarka na svijetu, Angela Merkel stekla je titulu doktora fizike u Istočnoj Njemačkoj prije nego što se okrenula politici. Osvojila je mjesto u Bundestagu tokom prvih opštih izbora nako ujedinjenja Njemačke u decembru 1990. godine, a kancelar Helmut Kohl ju je postavio za šeficu kabineta samo godinu dana kasnije. Predsjednica Hrišćanske demokratske unije, Angela Merkel, dva puta se udavala i nema djece. Često se čini da je rezervisana i samozatajna, ali kako je rekla u intervjuu za Time 2010. godine, ima veliko samopouzdanje: “Možete sa sigurnošću reći da se nikada nisam potcjenjivala. Nema ništa loše u tome što je neko ambiciozan.”
Cristina Fernández de Kirchner, predsjednica Argentine
Izabrana za predsjednicu u novembru 2007. godine (naslijedivši tako svog supruga Néstora Kirchnera), Cristina Fernández de Kirchner je dokazala da je samosvojna. Dok je neki pripadnici mačo političke elite omalovažavaju oslovljavajući je samo po ličnom imenu, Fernándezova je preživjela okršaj sa moćnim farmerskim lobijem, sukob sa Sjedinjenim Državama u vezi sa tužbom zbog navodno nelegalnih doprinosa za kampanju i seriju sukoba u vezi sa visokom ekonomskom politikom, što je kulminiralo smjenom guvernera Argentinske centralne banke početkom godine. Zbog njenog upečatljivog izgleda i snažne retorike neizbježno je poređenje sa bivšom prvom damom Evom Perón.
Dilma Rousseff, predsjednica Brazila
“Željela bih da roditelji koji imaju žensku djecu pogledaju svoje kćerke u oči i kažu im, ‘Da, žene to mogu,'” kazala je Dilma Rousseff nakon svoje pobjede na izborima u Brazilu oktobra 2010. godine. Kada je 1. januara 2011. godine preuzela vlast u četvrtoj po veličini među demokratskim državama svijeta, postala je prva predsjednica u istoriji Južne Amerike. Njena pobjeda, pobjeda za sve žene koje žele biti liderke, bila je takođe i priznanje odlazećem predsjedniku Luizu Ináciou Lula da Silva, koji ju je lično odabrao za taj posao. Kao bivša šefica kabineta predsjednika Lula, Rousseffova je obećala da će nastaviti započeti posao ovog veoma popularnog lidera. “Dugujem posebnu zahvalnost predsjedniku Lula,” kazala je u svom govoru u noći izbora. “Znaću čuvati njegovo nasljeđe. Znaću kako konsolidovati i nastaviti njegov rad.”
Julia Gillard, premijerka Australije
Nakon što je pomogla da se orkestrira prevrat laburističke stranke kojim je smijenjen premijer Kevin Rudd, 24. juna, 2010. godine, Julia Gillard, koja je tada imala 48 godina, postala je prva premijerka u istoriji Australije. Sa zadatkom da povrati izgubljenu podršku svojoj stranci, sazvala je rane izbore nakon samo tri sedmice na vlasti, nadajući se da će stranka imati koristi od njene popularnosti. Ali izbori u avgustu 2010. godine bili su neriješeni: ni njena vlada center-lijevo niti liberalno-nacionalna koalicija predvođena Tonyem Abbottom nisu uspjeli osigurati apsolutnu većinu. Situacija je razriješena 7. septembra nakon više od dvije sedmice iscrpnih pregovora sa nezavisnim kandidatima, kada je Gillardova osigurala većinu od 76-74 u parlamentu kako bi formirala manjinsku vladu.
Ellen Johnson Sirleaf, predsjednica Liberije
Obrazovana na univerzitetu Viskonsin i na Harvardu, prva predsjednica na afričkom kontinentu bila je kao ministrica finansija u vladi Liberije kasnih 1970-ih. Ali kada je Samuel Doe preuzeo vlast vojnim prevratom 1980. godine i pogubio predsjednika i nekoliko članova kabineta, Ellen Johnson Sirleaf je prebjegla u Keniju, gdje je postala direktor banke Citibank. Vratila sa da učestvuje na predsjedničkim izborima 1996. godine i izgubila od Charlesa Taylora. Ponovo se kandiovala 2005. godine i pobijedila, obećavši da će donijeti majčinsku osjećajnost i emociju u predsjedništvo – što je krupan zalogaj u zemlji koja se još oporavlja od dugogodišnjeg građanskog rata.
Sheik Hasina Wajed, premijerka Bangladeša
Sheik Hasina Wajed, 63-godišnjakinja, vođa ljevičarske lige Awami League, ima istoriju preživljavanja. Tokom državnog prevrata 1975. godine, 17 članova njene porodice je ubijeno – uključujući njenog sina, tri brata, majku i oca, bivšeg premijera Sheika Mujibura Rahmana. Hasina, koja je tada imala 28 godina, zadesila se u inostranstvu u to vrijeme. Kasnije je preživjela granatiranje koje je ubilo više od 20 ljudi, izbjegavši metke koji su zasuli njen automobil dok je bježala. Hasina je bila prva izabrana premijerka 1996. godine, ali 2001. godine Transparency International je imenovao Bangladeš za najkorumpiraniju državu na svijetu, a Hasina je smijenjena. Međutim, to nije bio njen kraj. U januaru 2009. godine, Awami League osvojila je 230 od 299 mjesta u parlamentu, a, vješta u preživljavanju, Hasina se našla ponovo na funkciji premijerke.
Johanna Sigurdardottir, premijerka Islanda
Nakon kolapsa islandske privrede u oktobru 2008. godine, Johanna Sigurdardottir je na talasu nezadovoljstva dospjela do premijerske pozicije. To i nije bilo iznenađenje: bivša stjuardesa koja je ušla u politiku osvojila je osam uzastopnih izbora od ulaska u parlament 1978. godine, čime je postala parlamentarka sa najdužim stažom i jedna od najpopularnijih u zemlji. Pored toga što je prva premijerka Islanda, Sigurdardottir, 68-godišnjakinja, je i prva državnica na svjetu koja je otvoreno priznala da je gej. U junu 2010. kada je Island legalizovao gej brak, Sigurdardottir se vjenčala sa svojom dugogodišnjom partnerkom, sa kojom je sedam godina ranije ušla u civilni brak.
Laura Chinchilla, predsjednica Kostarike
Bivša potpredsjednica u vladi nobelovca Oscara Ariasa Sáncheza, Laura Chinchilla osvojila je 47% glasova na predsjedničkim izborima u Kostariki u februaru 2010. godine. U zemlji u kojoj kriminal postaje sve veći problem, centar-lijevo stranke su iskoristile njeno iskustvo u oblasti bezbjednosti: ranije je bila ministrica javne bezbjednosti i ministrica pravde u Narodnoj oslobodilačkoj stranci. Socijalna konzervativka, protivnik gej brakova, abortusa i legalizacije tableta za “jutro poslije”. Obećala je da će nastaviti pro-biznis politiku svog prethodnika privlačenjem međunarodnih investitora i jačanjem slobodne trgovine.
Tarja Halonen, predsjednica Finske
Odgojena u radničkoj porodici u centru Helsinkija, Tarja Halonen izgradila je veoma uspješnu političku karijeru stvarajući veze sa sindikatima i nevladinim organizacijama. Na funkciji predsjednice od 2000. godine, srčano je branila ulogu predsjednice/ka kao glavnokomandujuće/g u vojsci i vodila kampanju protiv članstva Finske u NATO-u. Njen hobi ne odgovara njenoj moćnoj poziciji: kažu da uživa u plivanju i da vodi brigu o svoje dvije mačke.
Dalia Grybauskaite, predsjednica Litvanije
Nakon što je Dalia Grybauskaite došla na vlast 2009. godine, evropski novinari su joj brzo nadjenuli ime litvanska čelična lejdi, zbog njene oštre retorike i crnog pojasa u karateu. Ćerka prodavačice i električara, radila je honorarno u fabrici dok je pisala doktorat iz ekonomije. Postala je zamjenik ministra finansija 1999. godine, prije nego što je dobila niz pozicija u Evropskoj komisiji. 2009. godine, kada je Litvanija bila u dubokoj recesiji, Grybauskaite je fokusirala svoju predsjedničku kampanju na zaštitu onih sa najnižim prihodima i na rješavanje nezaposlenosti, koja je porasla na gotovo 16%. Kao nezavisni kandidat, osvojila je većinu od 68% — najveća pobjeda ikad zabilježena u istoriji predsjedničkih izbora u Litvaniji.
Kamla Persad-Bissessar, premijerka Trinidada i Tobaga
Kamla Persad-Bissessar, vođa Ujedinjenog narodnog kongresa, nadgleda koaliciju pet političkih stranaka. Od kada je preuzela ovu funkciju u maju 2010. godine, ova bivša glavna tužiteljica obznanila je ambiciozan plan da riješi rastuću stopu ubistava u zemlji, poveća penzije i smanji broj siromašnih (trenutno jedna petina stanovništva) . Bivša socijalna radnica, poznata je po svojoj empatiji: stara se o djeci svog brata nakon što je on poginuo u saobraćajnoj nesreći prije 20 godina.
Preuzeto sa Time.com
Za BUKU prevela Milica Plavšić