Zbog nestašice su se zatamnjeli neboderi, zatvorile tvornice,
zamračile podzemne željeznice, a kućanstva i uredi prisiljeni su na
redukcije i isključivanje klima-uređaja. Manjak struje usmrtio je tisuće
peradi i riba na farmama pogođenim nestankom, piše CNN.
Posljedice su se osjetile nadaleko, od susjednog velegrada Chongqinga
i istočnih pokrajina duž rijeke Jangce do financijskog središta
Šangaja, u kojem je vizura grada ovog tjedna zamračena radi uštede
energije.
U zemlji koja se ponosi gospodarskim rastom i stabilnošću, akutna
nestašica električne energije šokirala je stanovnike koji su se
posljednjih desetljeća navikli na bolje životne uvjete i infrastrukturu.
Isključenja struje mnogima oživljavaju sjećanja na daleku prošlost,
doba prije nego što je kineski gospodarski uspon stvorio blještave
metropole i izvukao milijune iz siromaštva. A sada klimatske promjene
prijete poremetiti taj osjećaj sigurnosti i gospodarskog rasta.
Najgori toplinski val otkad postoje mjerenja
Trenutačni toplinski val najgori je koji je Kina doživjela otkako su
se prije više od 60 godina počeli voditi podaci. Potrajao je više od 70
dana, zahvativši velike dijelove zemlje i obarajući temperaturne rekorde
na stotinama meteoroloških postaja.
Sama veličina kineskog gospodarstva i stanovništva znači da svaki veći
prekid opskrbe električnom energijom može uzrokovati goleme gubitke i
patnju.
“Takozvani ekstremni vremenski događaji imat će mnogo utjecaja na
naše živote i opskrbu električnom energijom. I možda svi trebamo
razmotriti hoće li ovi ekstremni događaji postati nova normala”, rekao
je Li Shuo, klimatski savjetnik Greenpeacea u Pekingu.
Stručnjaci kažu da energetska kriza u Sečuanu pokazuje da je kineski
energetski sustav daleko manje robustan nego što bi trebao biti da bi se
suočio s rastućim izazovima klimatskih promjena.
Neki vjeruju da industrija ide u pravom smjeru prema reformi, dok se
drugi brinu da će se Kina okrenuti izgradnji više elektrana na ugljen
kako bi osigurala opskrbu energijom i riskirati neispunjavanje kineskih
obećanja da će do 2030. dosegnuti vrhunac emisije ugljika, a do 2060. i
ugljičnu neutralnost.
Smješten uz gornji tok Jangcea, najduže i najveće kineske rijeke,
Sečuan je poznat po svojim bogatim izvorima vode i uglavnom se oslanja
na hidroenergiju. Zbog visokih temperatura i dugotrajne suše, vodene
akumulacije diljem Sečuana presušuju – onesposobljujući hidroelektrane
koje čine gotovo 80% kapaciteta proizvodnje električne energije u
pokrajini.
Sve veća suša
U kolovozu je Sečuan doživio pad kapaciteta hidroelektrane za 50
posto. U međuvremenu, neumoljivi toplinski val potaknuo je potražnju za
električnom energijom do neviđenih visina, jer stanovnici i kompanije
pale svoje klima-uređaje kako bi se rashladili.
“Potražnja za električnom energijom u Kini bila je vrlo stabilna u
prošlosti, jer je veliki dio dolazio iz industrije, a ne iz kućanstava
ili usluga. Sada kada su klima-uređaji sve češći, potražnja postaje sve
veća”, rekao je Lauri Myllyvirta, analitičar u Centru za istraživanje
energije i čistog zraka u Helsinkiju (CREA) i dodao:
“Istodobno kiše postaju sve nestalnije. Obilne kiše i razdoblja suše
čine hidroenergiju mnogo manje pouzdanom kao izvor raspoloživog
kapaciteta tijekom tih vrhunaca”.
Da stvari budu još gore, Sečuan je tradicionalno veliki izvoznik
električne energije tijekom kišne sezone, šaljući oko trećinu svoje
proizvodnje hidroenergije u provincije u istočnoj Kini, ističe David
Fishman, analitičar kineske energije u konzultantskoj kući The Lantau
Group.
Unatoč oslabljenom kapacitetu za proizvodnju električne energije,
Sečuan i dalje mora poštovati svoje izvozne ugovore s drugim
pokrajinama, za koje je Fishman rekao da će predstavljati veliki teret:
“Čak i kad bi se ti ugovori mogli razvrgnuti, proizvodna postrojenja u
Sečuanu izgrađena su za izvoz električne energije na istočnu obalu. Oni
zapravo nemaju dobru povezanost s ostatkom mreže Sečuana. Nikad nisu
bili namijenjeni za potrebe potrošnje energije u Sečuanu”.
Ekolozi zabrinuti
Kako bi ublažio energetsku krizu, Sečuan pokreće svoje elektrane na
ugljen, što izaziva zabrinutost među ekolozima zbog potencijalnog
povećanja emisije stakleničkih plinova. Sichuan Guang'an Power
Generation, najveća elektrana na ugljen u regiji, radi punim kapacitetom
već 21 dan zaredom. Očekuje se da će proizvodnja električne energije u
ovoj elektrani za kolovoz skočiti za 313 posto u odnosu na prethodnu
godinu, objavila je tvrtka.
Pokrajina također vadi više ugljena. Sichuan Coal Industry Group,
najveći eksploatator ugljena u regiji, više je nego udvostručio svoju
proizvodnju termalnog ugljena od sredine kolovoza. A prošli tjedan
Sečuan je otvorio svoju prvu nacionalnu rezervu ugljena.
U cijeloj zemlji dnevna potrošnja ugljena u elektranama porasla je za
15 posto u prva dva tjedna kolovoza u usporedbi s istim razdobljem
prošle godine, prema Nacionalnom povjerenstvu za razvoj i reforme.
Prošlog je tjedna potpredsjednik kineske vlade Han Zheng rekao da će
vlada pojačati potporu za elektrane na ugljen kako bi osigurala stabilnu
opskrbu električnom energijom.
Dok je skok u potrošnji ugljena vjerojatno privremeno rješenje,
savjetnik Greenpeacea Li strahuje da bi hidroenergetsku krizu interesne
skupine za ugljen mogle iskoristiti za lobiranje za više elektrana na
ugljen.
“Postoji mogućnost da bi nestašice struje uzrokovane budućim
ekstremnim vremenskim prilikama mogle postati nova motivacija za Kinu da
odobri više projekata elektrana na ugljen”, rekao je Li.
Niz nestašica struje
Prošle godine, nakon što je nestašica ugljena uzrokovala niz
nestašica struje diljem Kine, vlada je počela signalizirati da se
ponovno usredotočuje na “energetsku sigurnost”. Do posljednjeg
tromjesečja godine novoodobreni kapaciteti za ugljen ponovno su se
povećali, posebno u poduzećima u državnom vlasništvu, navodi Greenpeace u
izvješću objavljenom u srpnju ove godine.
U prvom kvartalu ove godine, pokrajinske vlade odobrile su planove za
otvaranje ukupno 8.63 gigavata novih elektrana na ugljen, što je gotovo
polovica količine viđene u cijeloj 2021.
“Energetska sigurnost postala je neka vrsta šifre za ugljen, a ne za pouzdanu opskrbu energijom”, navodi se u izvješću.
Yu Aiqun iz Global Energy Monitora usporedila je okretanje ugljenu –
najvećem uzroku globalnog zatopljenja – s gašenjem žeđi otrovom.
“Kina je opsjednuta energijom iz ugljena, postoji vrlo jak osjećaj
ovisnosti. Kad god se pojavi problem s energijom, uvijek pokušava
potražiti odgovor u energiji iz ugljena. To ide u suprotnom smjeru od
njezinih klimatskih ciljeva”, rekla je Yu.
Kineski odgovor na energetsku krizu imat će posljedice na svijet. Zemlja
s 1.4 milijarde stanovnika najveći je svjetski emiter ugljičnog
dioksida, s udjelom od 27 posto u globalnim emisijama. Ali neki
analitičari kažu da je povećanje kapaciteta ugljena samo dio kineskog
odgovora na prijeko potrebnu energetsku reformu.
Nakon nestašica struje prošle godine, kineska vlada je poduzela važne
mjere za povećanje fleksibilnosti cijena i profitabilnosti čiste
energije, ističe Myllyvirta iz CREA-e.
“Veliki izazov u kineskom sustavu je to što se mrežom upravlja na
vrlo rigidan način. Različite provincije ne dijele svoje kapacitete i ne
koriste svoje kapacitete na optimalan način kako bi uravnotežile
opterećenja unutar regije”, rekao je Myllyvirta za CNN i dodao da se
potreba za izgradnjom više termoelektrana može znatno smanjiti ako se
kineskom električnom mrežom upravlja učinkovitije i fleksibilnije.
Potrebna reforma sustava
Osim nove energije na ugljen, Kina također pojačava izgradnju
obnovljivih izvora energije – njeni instalirani kapaciteti za solarnu
energiju i energiju vjetra sada čine 35-40 posto ukupnih globalnih
kapaciteta.
Energetski konzultant Fishman rekao je da se nove elektrane na ugljen
neće nužno koristiti; umjesto toga, izgrađeni su kao rezerva za brzo
rastući sektor obnovljive energije, u slučaju da se pojave problemi,
poput stalne suše u Sečuanu.
“Kapacitet nije jednak proizvodnji. Kapacitet koji postoji stvara
mnogo opcija i fleksibilnosti za sve druge obnovljive izvore energije
koji se grade. Zasad vidim povećanje kapaciteta ugljena koje je
usmjereno na podršku vjetru i suncu”, ističe Fishman.
Dodaje da su kineski planeri elektroenergetskog sustava svjesni
izazova s kojima se suočavaju i da se cjelokupna industrija kreće u
pravom smjeru. Rekordni toplinski val i nestašica električne energije u
Sečuanu ukazuju na potrebu za reformom sustava.