Irak djeluje stabilnije u odnosu na ranije, što privlači strane investitore i preoblikuje glavni grad. Irački premijer Muhammad al-Sudani je izjavio za list Economist da vlada ima velike planove za poboljšanje usluga i infrastrukture poslije godina rata i nestabilnosti.
Od oktobra 2022., kada je njegova vlada stupila na dužnost, u Bagdadu je, kako tvrdi jedan od njegovih pomoćnika, za samo 80 dana napravljeno 20 novih mostova i nadvožnjaka. Osim toga, otvorene su najmanje četiri nove bolnice, među kojima je prvi irački specijalizirani centar za rak i bolnica za intenzivnu njegu, koju je projektirala Južna Koreja.
Nadalje, izgrađeno je ili obnovljeno više od 1.600 škola, a planirano je otvaranje i šest luksuznih hotela. Britanski naftni div British Petroleum je nastavio raditi u ovoj zemlji, a razgovara se s još dva naftna diva – ExxonMobilom i Chevronom.
Razlozi naglog razvoja
Nekoliko je razloga za ovaj nagli razvoj. Prvenstveno je to poboljšana sigurnost. Zapravo, Irak od 2003., kada je počela američka vojna intervencija, nikada nije bio mirniji. Reformama u bankarstvu se učinilo da krediti budu pristupačniji. Prihodi od nafte i građevinarstva nekada su išli u Bejrut ili Ženevu, a sada se sve više troše u Iraku.
Premijer Sudani je sebi zadao zadatak da kroz birokratiju progura javne i privatne projekte. Kako piše Economist, često se ponaša manje kao političar, a više kao poslovođa, telefonski razgovarajući s menadžerima i nenajavljeno posjećujući gradilišta. Upravo je on taj koji nadgleda utjecajne odbore koji mogu brzo odobriti projekte.
“Ono što smo ranije radili godinu ili dvije, sada uradimo tokom jednog sjedenja”, kazao je Namir al-Akabi, predsjednik Amwaja, jedne od najvećih iračkih kompanija za nekretnine.
Inače, Amwaja gradi stambene blokove širom Bagdada. No, napredak se ne događa samo u ovom gradu.
Razvoj cijele zemlje
Vlada je digitalizirala mnoge administrativne usluge. To je rezultiralo time da se pasoši izdaju za čak 45 minuta. Irački zvaničnici tvrde da je to najbrže na svijetu. Godišnji prihod od carina do prije dvije godine nikada nije premašio 900 milijardi iračkih dinara (1,15 milijardi KM). Očekuje se da će ove godine iznositi više od tri biliona iračkih dinara (tri milijarde KM).
Zaposlenima u državnoj upravi se plate više ne isplaćuju u gotovini dok se administrativne usluge, kao što je izdavanje pasoša, mogu platiti samo kartično. Gotovo da niko prije pet godina u Iraku nije imao bankovnu karticu, a sada su one neophodne.
Neke promjene su teže
Ipak, neke promjene su teže. Primjetno je da premijer Sudani izbjegava direktan sukob s milicijama koje podržava Iran, a koje su Iranu omogućile da kontrolira veći dio iračke politike i ekonomije. Iranski akteri u Iraku su ostali po strani tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela. Mogući razlog za to jeste da su poslušali poziv premijera Sudanija da se bave prosperitetom ili kako je jedan Iračanin rekao: “Mačke su se previše ugojile da bi se borile”.
I zaista, mnogi su osnovali kompanije i takmiče se za dobijanje projekata koje finansira država. S druge strane, pojedini smatraju da Sudani svojim pristupom daje pokriće milicijama da se obogate i osnaže svoj utjecaj u Iraku. Nadalje, mišljenja su da premijer uklapa milicije u zemlju, ali ih ne poziva na odgovornost.
Pripadnici milicije povezane s Iranom Kataib Hizbullah su u julu upali u ured Ministarstva poljoprivrede Iraka kako bi zaštitili direktora optuženog za korupciju, a kojem prijeti otkaz. Sudani je obećao da će se procesuirati oni koji su upali u Ministarstvo, ali to do sada nije učinjeno. Zapravo, to pokazuje koliko su milicije slobodne djelovati kada su njihovi interesi ugroženi.
Malo je onih koji vjeruju da se Sudani može direktno suočiti s njima. Neuspjeh iračkih snaga da spase rusko-izraelsku istraživačicu Elizabeth Tsurkov, koju je Kataib Hizbullah oteo 2023., odraz je ograničene premijerove moći.
“Ne znamo gdje je ona. Da smo znali, otišli bismo i vratili je. Dajte nam tačku, lokaciju u Iraku, i naše sigurnosne snage će uhapsiti njene otmičare i osloboditi je”, svojevremeno je govorio Sudani.
I dalje značajni nedostaci
Njegova vlada ima i drugih nedostataka. Među njima je onaj da je malo učinjeno na smanjenju državnog aparata. Koliki je taj aparat pokazuje i to da više od 10 miliona Iračana prima platu u javnom sektoru, što je jedna od najviših stopa zaposlenih u javnom sektoru u svijetu. Neuspješni su i napori u reformi energetskog sektora, i to uglavnom zbog grupa povezanih s milicijama. Nadalje, korupcija i dalje postoji.
Irak ima veliki potencijal. Prema popisu iz prošle godine, ima 46 miliona stanovnika i broj stanovnika se godišnje povećava za milion. Iračana je 20 miliona više nego što ih je bilo kada je počela američka intervencija.
Za novembar su zakazani parlamentarni izbori, a Sudani želi još jedan mandat. Međutim, to možda neće ostvariti upravo zbog onih čijim interesima se suprotstavio jer postoji mogućnost da će jedinstveno djelovati protiv njega, piše Economist.