Narod ostrvske države Tuvalu, smještene otprilike na pola puta između Havaja i Australije, sve više gubi bitku s porastom nivoa mora – trećina stanovništva već je podnijela zahtjev za preseljenje u Australiju, u okviru jedinstvenog viznog programa pokrenutog upravo zbog posljedica klimatskih promjena.
Prema najnovijim zvaničnim podacima, u Tuvaluu živi oko 10.000 ljudi, raspoređenih na nekoliko malih ostrva i atola u južnom Pacifiku. Nijedan dio teritorije ove zemlje ne nalazi se na više od šest metara nadmorske visine, što Tuvalu čini jednom od najugroženijih država na svijetu kada je riječ o porastu nivoa mora.
Australija je 16. juna otvorila prijave za vizni program koji će trajati nešto više od mjesec dana, a koji omogućava trajno preseljenje stanovnika Tuvalua.
Do januara 2026. godine, na osnovu nasumičnog izbora, biće odabrano 280 kandidata koji će dobiti pravo na stalni boravak, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kao i mogućnost zapošljavanja u Australiji. Prema podacima koje je objavio CNN, više od 4.000 građana Tuvalua već je podnijelo zahtjev.
Ministarka spoljnih poslova Australije, Peni Vong, izjavila je da ovaj program predstavlja ispunjenje zajedničke vizije o “mobilnosti sa dostojanstvom” i pruža Tuvalucima realnu priliku da izgrade novu budućnost u Australiji, dok klimatske promjene prijete opstanku njihove domovine.
Premijer Tuvalua, Feleti Teo, upozorio je da će do 2050. više od polovine teritorije zemlje biti redovno pod vodom zbog plimskih talasa, dok bi do kraja vijeka taj procenat mogao dostići i 90%. Glavni grad Fongafale, koji se nalazi na najnaseljenijem atolu Funafuti, prostire se na traci zemljišta širokoj svega dvadesetak metara na pojedinim mjestima.
“Zamislite sebe u mojoj situaciji – kao premijera Tuvalua – koji mora da planira razvoj, obezbijedi osnovne usluge za svoje ljude, a istovremeno se suočava s uznemirujućim i zastrašujućim prognozama“, rekao je Teo na Konferenciji o okeanima Ujedinjenih nacija održanoj ovog mjeseca u Nici. “Unutrašnja relokacija u Tuvaluu nije moguća. Mi smo potpuno ravna zemlja. Ne postoji opcija da se ljudi presele u unutrašnjost ili na viši teren – jer viši teren ne postoji,” rekao je on.
Ovaj vizni program dio je šireg bezbjednosnog i klimatskog pakta koji su Australija i Tuvalu potpisali 2023. godine, kojim se Australija obavezala da će braniti Tuvalu, kako od potencijalnih vojnih prijetnji, tako i od posljedica klimatskih promjena. Sporazum takođe garantuje da će Australija priznati državnost Tuvalua čak i u slučaju da teritorija postane nenastanjiva.
“Državnost i suverenitet Tuvalua će se očuvati, kao i prava i obaveze koje iz toga proističu, bez obzira na uticaj porasta nivoa mora izazvanog klimatskim promjenama”, navodi se u sporazumu.
Tuvalu je već preduzeo korake ka digitalnom očuvanju identiteta – na samitu COP27 održanom 2022. godine u Šarm el-Šeiku, vlada je najavila plan da zemlja postane prva “digitalna nacija”. To podrazumijeva virtuelnu rekonstrukciju teritorije, digitalnu arhivaciju kulturnog i istorijskog naslijeđa, kao i premeštanje svih vladinih funkcija u onlajn prostor. Australija je priznala digitalni suverenitet Tuvalua, što bi moglo omogućiti toj zemlji da i bez fizičke teritorije zadrži pravni status i međunarodni identitet.
Australijski premijer Entoni Albaniz izjavio je da ova inicijativa odražava posvećenost jednoj “mirnoj, stabilnoj i prosperitetnoj pacifičkoj regiji“ i poručio partnerima u regionu da na Australiju mogu računati kao na “iskrenog i pouzdanog saveznika“. Dok Australija nastoji da ojača svoju prisutnost i uticaj u Pacifiku, posebno u kontekstu rastuće konkurencije s Kinom, politika Sjedinjenih Američkih Država ide u drugom smjeru. Administracija predsjednika Donalda Trampa sprovodila je oštre mjere prema klimatskim pitanjima i imigraciji, a Tuvalu se, prema izvještajima agencije AP, našao među 36 zemalja koje su potencijalni kandidati za proširenje američke liste zabrane putovanja.
Na toj listi već se nalaze zemlje poput Avganistana, Irana i Libije, dok su druge, uključujući neke pacifičke nacije poput Tonge i Vanuatua, pozvane da unaprijede procedure provere putnika i rješavanja statusa svojih državljana koji ilegalno borave u SAD.
U međuvremenu, Tuvalu se sve više suočava sa pitanjem koje već sada prevazilazi okvire nacionalne politike – kako sačuvati državu, narod i identitet, kada je zemlja doslovno u opasnosti da nestane pod morem, piše CNN