Novo istraživanje koje je podržala NASA, zasnovano na podacima sa satelita CERES (Clouds and the Earth’s Radiant Energy System), pokazuje da se severna hemisfera zapravo postepeno „zamračuje“ u odnosu na južnu hemisferu, i to bi moglo predstavljati ozbiljan problem dok svet pokušava da ublaži posledice klimatskih promena, navodi „PopularMechanics„.
Tim naučnika koji predvodi Norman Loeb iz NASA-inog Langley Research Center-a u Virdžiniji otkrio je da severna hemisfera gubi više zračne energije nego južna. To znači da „gornja“ polovina planete upija više svetlosti, ali reflektuje manje, pa iz svemira izgleda tamnije. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.
Zemljin energetski balans izmiče kontroli
Ova razlika utiče na količinu svetlosti koju planeta apsorbuje i ponovo emituje u svemir kao infracrveno (dugotalasno) zračenje. Uobičajeno, okeanske struje prenose energiju sa južne na severnu hemisferu i tako održavaju ravnotežu. Međutim, zbog promena na površini Zemlje, poslednjih dvadeset godina te struje više nisu u stanju da nadoknade taj disbalans.
„Pojava tamnjenja severne hemisfere u odnosu na južnu povezana je sa razlikama u interakciji aerosola i zračenja, promenama reflektivnosti površine i količine vodene pare“, navode autori studije. „Način na koji oblaci reaguju na ovaj neravnomerni odnos imaće važan uticaj na buduće klimatske procese.“
Nestanak leda i oblaka dodatno ubrzava zagrevanje
Jedan od ključnih uzroka ovog procesa je albedo, odnosno – sposobnost površine Zemlje da reflektuje sunčevu svetlost. Najupadljiviji primer je arktčki morski led, čije brzo topljenje zamenjuje visoko reflektujuće površine (sneg i led) tamnijim površinama poput kopna i morske vode koje upijaju više svetlosti. Time se povećava zagrevanje tla, što je glavni razlog zašto se polarni regioni zagrevaju četiri puta brže od ostatka planete.
Drugi važan faktor su oblaci, koji takođe reflektuju deo sunčeve energije. Istraživanja pokazuju da se količina oblaka, posebno niskih, smanjila u poslednjim decenijama. Dodatni paradoks je u tome što bi jedan od razloga mogao biti i manje zagađenje, severna hemisfera danas emituje manje aerosola nego ranije. Ti sitni čestice zagađenja zadužene su za formiranje oblaka, pa njihovo smanjenje znači i manje oblaka.
U izveštaju američke NOAA iz 2024. godine navodi se da je smanjenje emisija u pomorskom saobraćaju moglo ubrzati klimatske promene, jer je dovelo do manjeg broja reflektujućih „tragova brodova“ u oblacima. Naravno, to ne znači da bi više zagađenja bilo rešenje, jer gasovi staklene bašte i dalje zadržavaju toplotu na planeti. Ipak, ovo otkriće podstaklo je naučnike da razmotre geo-inženjerske tehnike, poput ubrizgavanja aerosola u stratosferu ili „posvetljivanja“ morskih oblaka.
Sever i jug planete sve različitiji
Dok su ekološki propisi u severnoj hemisferi doprineli smanjenju zagađenja, južna hemisfera je istovremeno doživela seriju ekstremnih događaja koji su ubacili velike količine aerosola u atmosferu, od australijskih požara do erupcija vulkana Hunga Tonga 2021. i 2022. godine.
Iako se razlika u radijacionim budžetima između hemisfera povećava „samo“ za oko 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji, to je dovoljno da značajno utiče na klimatske modele i promeni način na koji predviđamo budućnost planete.
Naučnici se nadaju da će tehnološki napredak i inovativni pristupi pomoći da se Zemljin energetski balans ponovo uspostavi, pre nego što se razlika između severne i južne polovine planete pretvori u novi, trajni klimatski disbalans.