Dvije vijesti, različite, ali povezane, označile su prošli tjedan svijet u kojem živimo. Prva je iz Jutarnjeg, objavljena prošlog ponedjeljka: ” Dobra je strana da se arapske zemlje u naftnom kartelu OPEC nisu pridružile zahtjevu Islamske Republike Iran da se Izraelu uvede naftni embargo. Proširenje sukoba moglo bi, ipak, lako podići cijene barela nafte iznad 100 dolara. Dobra je vijest da je Washington izdao šestomjesečnu dozvolu transakcija s venezuelanskim energetskim sektorom nakon dogovora vlade u Caracasu i oporbe o izborima u 2024. godini. Venezueli će trebati vremena da poveća proizvodnju, zbog slabih ulaganja u sektor”, piše Jutarnji list.
Drugu je u petak objavio hrvatski news-portal Telegram: “Putin upravo pokušava gurnuti svijet u recesiju, naglo skočile cijene nafte”. Ispod teškog naslova svježa je vijest da je međunarodna referentna vrijednost sirove nafte Brent u Europi u četvrtak porasla na 97,42 dolara po barelu, dok je američki ekvivalent, West Texas Intermediate, WTI, narastao za 3,6 posto na 94,45 dolara. Ključan detalj: “U samo jednom danu cijene su porasle za 3 posto i tako su nastavile put prema psihološkoj granici od 100 dolara po barelu nafte”.
Dva su razloga za najnoviji dramatičan porast cijena: zalihe nafte u SAD-u niže su od očekivanih zbog smanjene globalne opskrbe sirovom naftom. Drugo, Rusija je krajem prošlog tjedna iznenadila odlukom da privremeno zabranjuje izvoz benzina i dizela. Razlog: želi stabilizirati cijene goriva na domaćem tržištu jer je zbog nestašice i poskupljenja sirove nafte te slabe ruske rublje došlo do velikog poskupljenja benzina i dizela na pumpama.
Dva rata, naoko razdvojena, donose zajedničke posljedice. Politika je đavolji biznis, rat je teren na kojemu se stvaraju prilike. Od Putinova rata u Ukrajini danas su dobro zaradili biznisi u SAD-u i arapskim zemljama, što na prodaji oružja, što zbog manjka ruskih energenata na tržištu. Tko može zaraditi eskalira li sukob u Gazi i Izraelu? Tko će, osim ratom izravno pogođenog stanovništva, snositi najteže posljedice?
Vojni i ekonomski analitičari upozoravaju na rizik od zaraze. Focus Economics, vodeći globalni servis makroekonomskih obavještajnih podataka, upozorava da bi se sukob mogao proširiti izvan Gaze i Izraela, što bi dovelo do daljnje ljudske tragedije i utjecalo na gospodarstva ne samo zemalja u regiji srednjeg Istoka i sjevera Afrike nego i onih udaljenijih od ratišta. Borba s Hezbollahom, fundamentalističkom militantnom skupinom sa sjedištem u južnom Libanonu koja se desetljećima borila s Izraelom do ranih 2000-ih, realna je mogućnost. To bi vjerojatno uništilo libanonsko ionako slabo gospodarstvo.
Postoji i mogućnost izravnog rata s Iranom, velikim proizvođačem nafte i najoštrijim suparnikom Izraela. Zemlja je godinama bila glavni financijski izvor i Hamasu i Hezbollahu. Iako se izravan iransko-izraelski oružani sukob trenutačno ne čini vjerojatnim, da do njega dođe, utjecaj na svjetsko gospodarstvo bio bi ogroman. Usto, sukob koji uključuje Iran mogao bi dovesti do upletanja drugih zemalja, poput SAD-a, a posredno i saveznika, značajno opteretiti opskrbu naftom i time povećati njezinu cijenu.
Ostatak teksta možete pročitati ovdje.